Održana je sjednica Kolegija gradonačelnika i načelnika u Međimurskoj županiji
Pored predstavljanja mogućnosti financiranja iz prekograničnih
programa sa Slovenijom i Mađarskom te Plana razvoja Međimurske
županije do 2027. godine, raspravu je podigla točka o Odluci
Vlade RH o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticanja za
dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje jedinica
lokalne samouprave.
– Osobno smatram da Međimurska županija treba zadržati sve
postojeće općine. One nisu sama sebi svrha, odrađuju projekte i
sposobne su da opstanu. Mislim da bi bilo dobro provesti
funkcionalno spajanje kako bi jedinice lokalne samouprave imale
zajedničke službenike. Pojedine općine već imaju zajedničke
komunalne redare pa bi bilo dobro da imaju i zajedničke
službenike za kandidiranje europskih projekata, zajedničkog
pravnika i sl., istaknula je uoči sjednice Kolegija
predsjedavajuća Đurđica Slamek.
Odluku Vlade o spajanju općina međimurskim je načelnicima i
gradonačelnicima predstavio Mladen Puškarić,
voditelj Ureda Hrvatske zajednice općina.
– Primarni cilj ove agende koja je sažeta u Odluci Vlade je da se
gradovi i općine potaknu na bližu suradnju, pogotovo u
funkcionalnom povezivanju koja će rezultirati boljom uslugom
građanima, efikasnijim javnim servisom i određenim uštedama. Što
se tiče pomoći općinama, odnosno sredstava fiskalnog izravnanja,
ono nije povezano s funkcionalnim povezivanjem, naglasio je
Puškarić.
– Mogu otvoreno reći, za sada nismo dobili ni jedan upit
zainteresiranih općina koje bi provele stvarno spajanje. Moje je
mišljenje da će biti mali broj općina koje će se htjeti same
ukinuti, ako ga i bude. Naravno, prije toga potrebna je odluka
predstavničkog tijela. No, što se tiče funkcionalnog povezivanja,
već sada postoji velik broj općina koje su na određeni način to
provele i one se isto mogu prijaviti na javni poziv Ministarstva
financija za subvencioniranje, dodao je Puškarić.
To se odnosi na zajedničke službenike i namještenike, upravne
odjele, komunalna poduzeća, trgovačka društva i ustanove, no ne i
na turističke zajednice. Objava poziva očekuje se krajem rujna.
Za njegovu provedbu osigurano je 100 milijuna kuna, a ukoliko
bude potrebno sredstva će se povećati.
Neizbježna rasprava na sjednici Kolegija bio i porast troškova
energenata te kako će gradovi i općine pokriti troškove dječjih
vrtića.
-To će biti veliki problem za jedinice lokalne samouprave kojima
su potrebne pomoći, ne samo zbog rasta cijena energenata, već i
porasta troškova života. Tako će većina općina biti prisiljena
ići u povećanje cijena jer neće uspjeti same podnijeti taj teret.
Pogotovo općine koje imaju pred sobom realizaciju velikih
projekata. Na to se nije računalo, proračun je planiran. Bit će
veliki problem ako Vlada RH ne uskoči s malo jačim mjerama
potpore, rekla je Slamek.
– Što se tiče subvencioniranja, mi smo ministru Fuchsu poslali
dopis i očekujemo sastanak. U pripremi je ideja o
subvencioniranju vrtića. Ona je uvjetovana indeksom razvijenosti.
Idemo prema tome da se svim jedinica lokalne samouprave, bez
obzira u kojoj su skupini razvijenosti, odobri sufinanciranje
kako ne bi pojedini gradovi i općine bili isključeni. Ustrajat
ćemo na tome da i privatni vrtići budu u toj kategoriji, rekao je
Puškarić.
– Sva su djeca ista. Indeks razvijenosti ne može biti kriterij za
subvencioniranje cijene energenata vrtićima u općinama i
gradovima, naglasila je gradonačelnica Čakovca Ljerka
Cividini te dodala da bi trebala postojati jednaka
osnovna ekonomska cijena 10-tosatnog programa za sve vrtiće kako
ne bi radili razliku među djecom.
Indeks razvijenosti ne može biti nit vodilja u ovako bitnome
pitanju, inače će roditelji i jedinice lokalne samouprave biti ti
koji ispaštaju. Zaključak je Kolegija.