Ministarstvo pravosuđa i uprave im je ponudilo pomoć u vidu Smjernica za izradu kodeksa ponašanja (članova) predstavničkih tijela, svojevrsni praktični vodič i pomoć u izradi tog dokumenta
Do konca lipnja vijeća i skupštine svih 576 općina, gradova
i županija obvezni su kodeksom urediti ponašanje svojih
vijećnika, onima koji to ne učine prijeti kazna od 5.000 do
15.000 kuna.
Po prvi put predstavnička je tijela na to obvezao novi Zakon
o sprječavanju sukoba interesa. Općini, gradu i županiji u kojoj
se kodeks ne donese prijeti kazna od 5.000 do 15.000 kuna. S
obzirom da sve lokalne jedinice i njihova vijeća i skupštine
nemaju iste kadrovske kapacitete,
Ministarstvo pravosuđa i uprave im je ponudilo pomoć u vidu
Smjernica za izradu kodeksa ponašanja (članova) predstavničkih
tijela, svojevrsni praktični vodič i pomoć u izradi tog
dokumenta.
Kodeksi trebaju urediti ponašanje više od sedam tisuća vijećnika,
vijeća i skupštine imaju, naime, od sedam do 47 članova, a samo
nezavisnih vijećnika je oko tisuću. Status vijećnika drugačiji od
onoga članova izvršnih tijela – najčešće nisu u radnom odnosu, ne
primaju naknadu za rad, odlučuju u okviru kolektivnog tijela, pa
im je utjecaj na donošenje odluka ograničen, no tome unatoč
ocijenjeno je kako je bitno predvidjeti neke mjere da bi se
prevenirao sukob interesa na lokalnoj razini.
Ministarstvo predlaže da se kodeksima propiše da je vijećnik
dužan kontinuirano paziti na poštivanje etičkih načela, kao i
spriječiti potencijalni odnosno stvarni sukob interesa, te da se
ne može ispričati za nepoznavanje obaveza i odgovornosti koje
proizlaze iz kodeksa. Vijećnike, drži, treba obvezati da se
upoznaju sa sadržajem kodeksa, ako treba i propisivanjem obveze
da o tome potpišu izjavu.
Smatra da svoje mjesto u kodeksima treba naći i načelo uzornosti.
Vijećnik bi, naime, trebao biti uljudan, dostojanstven i
profesionalan kako u odnosima s građanima i medijima, tako i s
ostalim dužnosnicima, službenicima i namještenicima. Pri
korištenju bilo kojeg sredstva komunikacije, uključujući i
društvene mreže, dužan je čuvati osobni i ugled predstavničkog
tijela. Mislilo se i na nadzor nad primjenom kodeksa.
Ideja je da se na razini vijeća, odnosno skupštine, osnuje novo
neovisno radno tijelo ili nekom postojećem neovisnom pridoda i
uloga nadzora kodeksa u prvom stupnju, kao i da se odrediti i
drugostupanjsko tijelo. U njih bi se, uz vijećnike, temeljem
javnog poziva imenovali i vanjski članovi iz reda “osoba
nedvojbenog javnog morala” u pojedinoj općini odnosno gradu.
Ideja je da članovi tih tijela, osobito vanjski, za svoj rad
dobiju odgovarajuću naknadu.