Moj Čakovec
Možemo li reći da je ovaj grad (Čakovec) naš grad? Vjerojatno nas
većina može to reći. Međutim je li stvarno taj grad naš grad,
volimo li mi svoj grad? Kako se osjećamo u tom našem gradu? Dobro
ili loše? Tko se brine da se tako osjećamo? Gradonačelnik sa
zaposlenicima svoje uprave kao servisom građanima. I to velik
broj njih, mogli bismo bez ustručavanja reći čak prevelik broj za
ono što nam pružaju (Grad ima preko 60 zaposlenih). Za usporedbu,
u razdoblju 1993.-1997. kada se ustrojavao Grad bilo je 11
zaposlenih a u sklopu Grada tada su bile i današnje općine
Pribislavec, Strahoninec i Šenkovec. U slijedećem razdoblju
1997.-2001. taj se broj već udvostručio. Tko kontrolira što
gradonačelnik i njegova uprava radi? Gradsko vijeće kao korektor.
Gradonačelnika biramo izravno i na to možemo direktno utjecati
svake četiri godine. Na upravu možemo utjecati samo posredno.
Preko svojih predstavnika u Gradskom vijeću možemo neprestano
utjecati na njihov rad, ali i na rad samog gradonačelnika. Zato
je JAKO VAŽNO koga će građani izabrati u Gradsko vijeće. Iz
prethodno navedenog vidi se da je velik broj zaposlenih u upravi
na čije plaće otpada 54% ukupnih rashoda poslovanja Grada. Možda
taj broj i ne bi bio problematičan da je ta uprava učinkovita,
efikasna. Naše je mišljenje da bi uz tolik broj zaposlenih morala
biti učinkovitija tj. efikasnija. Potkrijepit ćemo to s nekoliko
činjenica.
Regulacija prometa
Stavimo se na mjesto umirovljenika. Čakovec ima velik broj
umirovljenika, a time i velik broj onih za koje su dosadašnji na
vlasti, na jumbo plakatima, napisali da se brinu o njima odnosno
da će se brinuti o njima. Pa kako su se do sada brinuli o njima?
LOŠE!
Ako starija osoba, umirovljenik ili invalid pokušava u svom gradu
doći iz staračkog doma u centar grada kolicima ili pomagalima na
kotače, može li? Da, može, ali ne nogostupom već se mora kretati
po cesti, Je li to opasano? Sigurno da je nesigurno.
Ako smo roditelj i trebamo s djetetom u kolicima doći u vrtić
kraj III. OŠ kojim putem to možemo učiniti? Po cesti, naravno.
Isto tako ako učenik/ca Srednje škole Čakovec i ujedno invalid u
kolicima želi doći u dvoranu graditeljske škole kuda će ići?
Naravno opet po cesti. Zašto? Zato što nisu riješeni prijelazi na
nogostupima, tj. visoki su rubnici pa takvu prepreku nije moguće
svladati već treba izabrati kretanje po cesti. I to nije problem
od danas, to traje godinama, desetljećima. Jednostavno, križanja
nisu adekvatno riješena.
Sjećamo se kako je bila riješena regulacija prometa oko Macanovog
doma i ulice ZAVNOH-a. Nakon određenog vremena regulacija je
vraćena na staro. To što je u međuvremenu bilo prometnih nesreća
s nenadoknadivom štetom nikom ništa. Čisto lutanje.
Najnoviji prometni “biser” možemo zamijetiti na križanju sjeverne
obilaznice s cestom koja od bolnice ide prema Mihovljanu i
Šenkovcu. Pješaci ondje ni na koji način ne mogu prijeći navedeno
križanje a da se pritom ne izlože pogibelji jer označeni pješački
prijelaz završava na metalnoj bankini iza koje je duboka graba.
Moraju se kretati samim kolnikom dok im s leđa dolaze jureći
automobili koji žele iskoristiti zeleno svjetlo na semaforu.
Pitanje roka sanacije (ne obnove!) nadvožnjaka u Kalničkoj ulici
i troškova iz vlastitog proračuna umjesto fondova (kao što su to
učinili Varaždinci) uopće nećemo ovdje dalje razlagati jer
vjerujemo da su mnogim građanima koji tuda prolaze još uvijek
vrlo svježa negativna iskustva tog perioda.
Čakovec Jug
Prema tom dijelu Čakovca Grad se dugo odnosi maćehinski. Da
fratri nisu izgradili crkvu i da nije Betexa (sada ga više nema)
ne bi bilo gotovo nikakvih dodatnih sadržaja u tom dijelu grada
Sport
U vrijeme izgradnje bazena, što je, ipak moramo priznati, bila
vrlo velika investicija, za sport se izdvajalo više nego danas. A
znamo da je briga za mlade, a preko sporta je to sigurno vrlo
učinkovito, jedna od najvažnijih zadaća našeg društva.
Pogled u okolicu.
Ako pogledamo na jug preko Drave (Varaždin) ili pak jugoistočno s
ove strane Drave (Prelog) vidjet ćemo da Čakovec ne STAGNIRA već
ZAOSTAJE. Nekad su navedeni gradovi gledali prema Čakovcu kao
uzoru, a danas? I ako već nema novaca u izvornom proračunu,
trebalo bi se barem okrenuti prema EU fondovima. Nažalost, u
proračunu taj mogući izvor sredstava nije u dovoljnoj mjeri
planiran. I po tome se vidi da se oni koji bi se trebali brinuti
za dobrobit građana brinu samo za sebe, da su samo sebi dovoljni.
Mogli bi se pogledati u ogledalo i sami sebi priznati da su za
zajednicu NEUČINKOVITI. Međutim, ništa od poboljšanja neće biti
ako sve navedeno ne vide građani. Građani su ti koji jedini mogu
promijeniti situaciju na bolje. Izborom novih, poštenih ljudi.
Ljudi koji iza sebe imaju rezultate. To su ljudi koji su na
zajedničkoj listi Mosta, Hrasta i Hrvatskih suverenista. Kakvi su
to ljudi i što su do sad u životu napravili vrlo se lako može
provjeriti.
Nakon svega važno je ponoviti pitanje kako se osjećamo u ovom
našem gradu? Ako dobro, onda ćemo birati postojeće, ali ako ne,
što poduzimamo da nam bude bolje? Sami pojedinačno možda ne
možemo puno napraviti, ali svakako možemo puno više preko svojih
predstavnika u Gradskom vijeću. Tu smo mi koji ćemo se sigurno
boriti da nam/vam bude bolje. Ne bojte se dati nam svoje
povjerenje i zaokružiti listu BROJ 5 Mosta,
Hrasta i Hrvatskih suverenista za Gradsko vijeće Grada
Čakovca.
Rajko Jagar, prof., kandidat za Gradsko vijeće
Grada Čakovca