List Međimurje objavio je intervju sa županijskim vijećnikom i predsjednikom međimurskog HSS-a Zvonimirom Siladijem
U Podturnu je nedavno održana tzv. obnoviteljska sjednica Skupštine županijske organizacije Hrvatske seljačke stranke na kojoj je očekivano za predsjednika izabran Zvonimir Siladi (61) iz Kotoribe.
Potpredsjednicima su imenovani Petar Novak iz Preloga i Mario Tomašek iz Domašinca. Sjednici je prisustvovao i novi predsjednik stranke na nacionalnoj razini, Zagrepčanin Darko Vuletić, koji je krajem prošle godine na toj poziciji zamijenio Krešu Beljka.
Time je ostvaren zaokret u politici HSS-a koji je na nacionalnoj razini prekinuo desetogodišnju suradnju s SDP-om te postao dijelom većine vladajućeg HDZ-a. O svemu navedenom i vraćanju “korijenima” stranke, koja je u Međimurju nekada bila izrazito snažna, novinari lista Međimurje razgovarali su sa Zvonimirom Siladijem.
Ovaj diplomirani inženjer poljoprivrede zaposlenik je Gospodarske škole Čakovec i vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva s dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji jabuka.
Suradnja s HDZ-om
“Upravo me trenutna situacija u stranci ponukala da se uključim u cijeli proces, što sam prihvatio samo zbog preostalih članova. Procjenjujem da je u međimurskom HSS-u trenutno dvjestotinjak članova, a pomalo bezobrazno rekao bih da su to sve sami čisti idealisti.
Inicijativa za sazivanjem izborne sjednice potekla je od stotinjak članova u pet općinskih organizacija i jednoj gradskoj: to su Domašinec, Kotoriba, Orehovica, Sveti Juraj na Bregu Šenkovec te Prelog. Poklopilo se da se nedavno promijenio predsjednik na državnom nivou koji nas je obavijestio da ćemo obnoviti suradnju s HDZ-om kako bismo mogli utjecati na donošenje odluka, projekte i slično”, objašnjava Siladi, inače i dugogodišnji vijećnik medimurske Županijske Skupštine.
Ističe da na lokalnoj razini, osim u Prelogu, nisu imali previše iskustva suradnje s HDZ-om.
“Svjesni smo činjenice da većina Međimuraca ne gleda sa simpatijom na tu stranku, no tražimo mehanizme uspješnijeg djelovanja. Naša stranka već duže doživljava stagnaciju, što smatram isključivom krivicom unutarnjih struktura HSS-a.
Moram reći i da je župan Matija Posavec imao dovoljno političke zrelosti da me prihvati kao predstavnika HSS-a na svojoj platformi i omogući mi djelovanje unutar Skupštine”, kaže Siladi. Dodaje da je svakomu jasno kako je Međimurje lokomotiva razvoja Hrvatske.
Veterani
“Tražimo decentralizaciju sredstava s jasnim kriterijima, ne po političkoj podobnosti, i verifikaciju ulaganja, odnosno da se po realizaciji određenog projekta točno zna što se njime dobilo. Zato ističem da ne smije biti važno tko je dobar s kim kada se dijele financijska sredstva.
Članovi HSS-a većinom su veterani, u koje ubrajam i sebe, no moram naglasiti da sam među mlađima u stranci. Želimo, dakako, privući mlade ljude, no u društvu nažalost vlada zazor od bilo kakvoga volonterskog djelovanja, što podrazumijeva i ono političko”, smatra Siladi.
Šuplja priča?
Kao što i samo ime stranke sugerira, jedno je od prioritetnih područja djelovanja HSS-a poljoprivreda.
Među glavnim problemima s kojima se suočava primarni sektor hrvatskoga gospodarstva, kao inženjer poljoprivrede te magistar inženjer održive mobilnosti i logistike, Zvonimir Siladi izdvaja neprovedenu komasaciju.
“U Kotoribi smo, primjerice, okrupnjavanje proveli još prije 50 godina, no kako nema adekvatnih mjera protiv toga, posjedi su se ponovo počeli usitnjavati. Ako u poljoprivredi želite ostvariti napredak, mora postojati snažna potpora države, ali neovisna o rezultatima izbora.
U Europskoj uniji najviše od svega boje se tržnih viškova, i tako je usmjerena njihova politika. Zato se forsira ekološka poljoprivreda koja je, priznajmo, šuplja priča, jer ne može nahraniti rastuću svjetsku populaciju.
Rješenje je korištenje zaštitnih sredstava s najmanjom otrovnošću, pod strogom kontrolom i prema uputama savjetodavne službe”, mišljenje je sugovornika novinara iz lista Međimurje, koji dodaje i da bi trebalo poraditi na samodostatnosti.
U javnosti se, smatra, stvara slika da su poljoprivrednici neobrazovani, prljavi, nesposobni, lijeni i da bi htjeli raditi tri tjedna na godinu i od toga živjeti.
“Kada su davnih dana bili masovni prosvjedi poljoprivrednika, podupiralo nas je 80 posto hrvatskih građana. Danas je ta potpora pala na 20-ak posto. Sve manje ljudi uopće u životu ima doticaja s ratarstvom ili stočarstvom.
Proizvodi poput jabuka iz uvoza u trgovačkim centrima izgledaju kao da su iz tvornice plastike. Lijepi su, ali kada ih kušate, bezokusni su, nemaju karaktera”, naglašava nastavnik čakovečke Gospodarske škole, koji već 30-ak godina mlade umove podučava čarima zemlje.
Objašnjava kako trgovci od domaćeg proizvođača uzimaju manje količine proizvoda koje onda izmiješaju i prodaju zajedno s uvoznima. “Tako mogu naglašavati da podržavaju i domaću proizvodnju uz vrlo malen trošak”, kaže 61-godišnjak, koji je u Skupštinu Međimurske županije prvi put ušao 2000. godine i to odmah kao predsjednik.
Zločestoće
“U početku moga vijećničkog rada u Skupštini nisu dominirale političke teme, već smo bili usmjereni na privlačenje financijskih sredstava. Kao temu koja se provlačila sjednicama i tada i danas mogu izdvojiti pitanje Županijske bolnice Čakovec.
I prije 20 godina političke garniture stavljale su brigu o zdravlju na prvo mjesto: u zdravstvo se ulagalo više negoli u školstvo, poljoprivredu i druga područja. To se danas vidi jer smo jedina županija koja ima pokrivenu cjelokupnu zdravstvenu zaštitu.
Dobro se rade projekti i u velikoj mjeri iskorištavaju fondovi kojih neće biti zauvijek. Što se tiče ‘zločestoća’, one su se obično javljale samo prije izbora, da bi se kasnije smirile”, prisjeća se negdašnji predsjednik Skupštine.
Od aktualnih projekata koji bi trebali biti prioritet spominje još i logističko-distributivni centar u donjem Međimurju od kojega bi proizvođači trebali dobiti poštenije uvjete otkupa, a potrošači provjerenu kvalitetu za poštenije cijene.
*preuzeto iz lista Međimurje, broj 3702 – za portal prilagodila Petra Bobić
