KOLEGIJ NAČELNIKA I GRADONAČELNIKA

70 CENTI PO STANOVNIKU Županijska bolnica Čakovec traži pomoć općina i gradova

Nismo protiv zadržavanja liječnika u Međimurju, no gdje je u svemu tome “vlasnica” bolnice, država?

Danas, 25. veljače, na 3. sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika u Međimurskoj županiji najviše prašine podigla je prva točka dnevnog reda – sufinanciranje zdravstvenih djelatnika radi njihova privlačenja i zadržavanja u Županijskoj bolnici Čakovec.

Izvjestiteljica je bila prim. dr. sc. Andreja Marić, dr. med., voditeljica Interne poliklinike bolnice, koja je bez uljepšavanja iznijela stanje na terenu.

Manjak koji postaje pravilo

U Hrvatskoj nedostaje oko 4.000 medicinskih sestara i tehničara te oko 2.000 liječnika. Taj manjak ne zaobilazi ni Međimurje. Na svim razinama zdravstvene zaštite osjeća se pritisak – stanovništvo je starije, bolesnije i treba više usluga nego prije deset godina.

Bolnica u Čakovcu krajem 2025. broji 1.139 zaposlenih, a potrebe rastu iz godine u godinu. Kako je istaknula dr. Marić, svake godine pružaju sve više usluga, što stvara dojam da kadra ima dovoljno, iako realno – nedostaje.

Danas vrijedi tržišno natjecanje. Tko plati više, dobije doktora ili sestru”, poručila je, podsjetivši da druge sredine nude bonuse dobrodošlice, stanove, kredite i razne mjesečne stimulacije.

Tri mjere, jedna molba

Stručno vijeće bolnice predložilo je tri modela zadržavanja liječnika:

  • sufinanciranje troškova stanovanja (stanarina i režije),
  • sufinanciranje prijevoza,
  • jednokratne financijske pomoći.

Drugu stavku – prijevoz – bolnica planira riješiti interno jer zaposlenici mjesečno ostaju i do 300 eura “u minusu” zbog razlike između cijene karte i stvarnih troškova. Procjena je da je za to potrebno dodatnih 94.000 eura.

Ono što sada traže od općina i gradova odnosi se na sufinanciranje stanarina i edukacija. Na interni poziv za pomoć oko stanovanja javilo se 13 djelatnika – godišnje bi to iznosilo oko 65.000 eura, bez uračunatih novih zaposlenika. Za dodatne edukacije, koje nisu pokrivene donacijama ili sredstvima poslodavca, javilo se šest djelatnika – oko 6.000 eura.

Stoga je upućen prijedlog prema čelnicima lokalnih jedinica: izdvajanje 70 centi po stanovniku godišnje za 2026. godinu. Primjerice, općina s 3.000 stanovnika izdvojila bi 2.100 eura godišnje, odnosno 175 eura mjesečno. Općina s 11.000 stanovnika – 7.700 eura godišnje.

Pravo na sufinanciranje stanarine imali bi djelatnici zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme, s prebivalištem 80 i više kilometara od Čakovca, uz obveznu dostavu ugovora i računa za najam. Maksimalni iznos bio bi do 500 eura mjesečno, ovisno o broju prijavljenih.

Hoće li domaći biti zakinuti?

Načelnik Podturna Perica Hajdarović podržao je ideju, ali otvorio pitanje: što je s liječnicima koji žive u Međimurju? Njima se stanarina ne bi sufinancirala, iako su odlučili ostati raditi u svom kraju? Ako se pomaže jednoj struci, Hajdarović postavlja pitanje – zašto ne i učiteljima, nastavnicima, tehničkom kadru kojih također nedostaje?

Marić je odgovorila kako “ljubomore među liječnicima neće biti”. Ako je, primjerice, potrebno deset liječnika, a radi ih pet, svi su sretni kad netko novi dođe. Osim toga, sufinanciranje stručnog usavršavanja bilo bi dostupno svim zaposlenicima, ne samo onima koji dolaze izvana.

“Općine kao bankomati”

Načelnik Selnice Ervin Vičević podržao je inicijativu, ali upozorio da su općine posljednjih godina postale svojevrsni bankomati – stalno se traže nova izdvajanja, a proračuni su ograničeni. Otvorio je i pitanje listi čekanja: ako je liječnika sve više, zašto su liste sve duže?

Odgovor iz bolnice – pruža se više usluga nego ikad prije, a starije stanovništvo traži kompleksniju i dugotrajniju zdravstvenu skrb. Potrebe rastu brže od kadra.

Marić je naglasila da su svjesni financijskih opterećenja općina, zato i nisu predložili “velike svote”. No i mali dodatak, tvrdi, može značiti razliku između dolaska i odlaska liječnika.

A država?

I mi bismo postavili jedno pitanje: Županijska bolnica Čakovec već je godinama u državnom vlasništvu. Stanovnici Međimurja su je nekad gradili samodoprinosima, a sada njome upravlja država. Ponovno se traži da lokalne sredine financijski pomažu i to tako da kadrovski ojačaju bolnicu. Nismo protiv zadržavanja liječnika u Međimurju, no gdje je u svemu tome “vlasnica” država?

Povezani sadržaj
Iz naše mreže
Preporučeno
Najnovije