Jučer je u Zagrebu održana konferencija za medije predstavnike Saveza Roma, ali i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, Međimurje je predstavljao - Milorad Mihanović
U Zagrebu je 15. prosinca održana konferencija za medije koju su sazvali saborski zastupnik Veljko Kajtazi i Savez Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara. Kako su naveli, potaknuti su kontekstom i retorikom kojem se u javnom političkom obraćanju, u Hrvatskom saboru i u medijskim sadržajima, govori o Romima u Hrvatskoj. Naveli su i kako se za takve izjave i teze pronalazi opravdanje u susjednoj Sloveniji i u takozvanom Šutarovom zakonu koji je ona donijela.
Na konferenciji su, uz djelatnike Saveza Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara i članove, bili i “legitimni predstavnici” (navedeno tako u govoru i objavama na društvenim mrežama, op. a.) romske nacionalne manjine na razini općina gradova i županija, Istarske županije, Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke županije, Međimurske županije, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske. Kao predstavnik iz Međimurja, na konferenciji je bio prisutan Milorad Mihanović.
“Danas se obraćam javnosti, jer već dulje vrijeme u javnom prostoru traje niz prozivka i napada vezanih uz moj rad i moju ulogu zastupnika romske nacionalne manjine. Dugo sam šutio, jer vjerujem da se politika vodi kroz institucije, a ne kroz medijske obračune.
No, u trenutku kada se tragedije, strah i stereotipi počnu koristiti za prikupljanje političkih poena, smatram da je nužno povući jasnu crtu. Ovo obraćanje nije odgovor na jedan događaj, niti na jednu izjavu. Ovo je odgovor na obrazac političkog ponašanja koji se ponavlja”, započeo je govor Veljko Kajtazi.
“Hrvatska već ima odgovarajuće zakone”
O Šutarovom zakonu je pak rekao sljedeće: “Hrvatska već ima zakone, institucije i mehanizme za postupanje u slučaju nasilja, ilegalnog oružja i ugroze sigurnosti građana. Ono što nam treba nije nova politička retorika koja dodatno stigmatizira već stigmatiziranu romsku nacionalnu manjinu i to nakon strašne tragedije (misleći pritom tragediju u Sitnicama, op. a.), nego dosljedna i odgovorna primjena postojećih alata svaki dan, a ne samo kad se upale kamere. Država ima sustav, ima policiju, ima pravosuđe, ima centre za socijalnu skrbu, ima preventivne i represivne mehanizme.
Ako negdje dolazi do propusta, naš posao je jačati institucije i njihovu suradnju, a ne koristiti tragedije za političko poziciranje. Istupi kojima svjedočimo posljednjih dana nisu izraz političke snage nego političke slabosti.
…Posebno je opasno kada se to radi preko romske nacionalne manjine, kada se Romi prikazuju kao sigurnosni problem, kada se njihov izabrani predstavnik pretvara u metu, a cijela zajednica u simbol nestabilnosti. Tada se ne jača sigurnost, tada se jačaju predrasude, a predrasude nikad nisu zaštitile niti jednu žrtvu”, izjavio je.
Osvrnuo se i na kritiku koju su mu uputili saborski zastupnici, ponajviše Boška Ban: “Kada se saborskog zastupnika javno naziva dno dna, to nije politička kritika, to je degradacija demokratske rasprave i još je problematičnije kada takav govor dolazi od onih koji istovremeno tvrde da u Hrvatskoj ne postoji segregacija, unatoč višegodišnjim izvješćima pučke provoditeljice, presudama međunarodnih sudova i mjerama koje sama država provodi upravo zato što problem postoji. Isti ti akteri redovito me optužuju da lažem kada govorim o uvjetima u romskim naseljima. A kada im to odgovara u vlastitim istupima, pozivaju se upravo na rezultate vlade, na projekte mjere i ulaganje koji potvrđuju sve ono na što sam godinama upozoravao.”
Dvostruki standardi u izvještavanju
Komentirao je i, kako kaže, nepravedno izvještavanje kada se dogodi zločin u romskim naseljima: “Svaki put kada se zločin dogodio u hrvatskoj zajednici, fokus je bio na pojedincu, na sustavu, na prepustima institucijama. Nitko nije slao kamere u većinska hrvatska naselja. Ni na temelju nacionalne ili vjerske pripadnosti pokušavao graditi priču o nasilju.
Nitko nije propitkivao cijele zajednice. Nitko nije sugerirao da je problem u identitetu i u kolektivnom načinu života. Ali kada se zločin dogodi u romskom naselju, obrasci se mijenjaju. Kamere dolaze u romsko naselje. Traže se kolektivni uzroci, sugerira se šira krivnja, a cijela zajednica stavlja se pod povećalo. To nije borba protiv nasilja. To je dvostruki standard. Kolektivna krivnja nikad nije bila rješenje, ali je uvijek bila najbrži put prema stigmatizaciji. Posljednje je opasno kada su u takvoj atmosferi javnost prvo brzo usmjeri prema hajci, a dodatne informacije izlaze nakdadno.”
Milorad Mihanović, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Mursko Središće je pak izjavio sljedeće: “Ja sam iz Međimurja. I hoću samo danas jasno reći da ne smijemo zbog jednog lošeg djela osuđivati cijelu zajednicu.
To nije pošteno i neće riješiti nijedan problem. Primjeri pokazuju da se može drugačije. U Zagrebu je jedna kršćanska udruga preuzela je više od desetero djece, pružila im školu, podršku i sustavnu brigu.
Danas ta djeca završavaju fakultete, neki još studiraju. Svi su zaposleni i vode normalan, dostojan život. To pokazuje da problem nisu ljudi, problem su okolnosti i pojedinci koje čine kazneno djelo.
Najavljen je Šutarov zakon. To nije rješenje. On je protuustavan i mogao bi stvoriti podjele, stigmatizirati cijele zajednice i otežati rješavanje stvarnih problema.
Droga i kriminal ne dolazi samo iz jedne zajednice, u mnogim slučajevima dolazi od ljudi i drugih mjesta, a ne iz samih naselja. Ako želimo mir i sigurnost, moramo raditi zajedno. Škole, obitelji, institucije, svi građani. Radimo s djecom, učimo ih, čuvajmo naše zajednice i gradimo život u kojem će biti svima dobro. Zato pozivam sve na suradnju, zajedništvo i odgovornost. Cilj nam je jasan, sigurno, mirno i pošteno društvo za sve nas.
I još imam jednu rečenicu za reći, da se krava ne ubija zbog jedne šnicle.”
Kralj: “Kako se utvrđuje legitimnost?”
S obzirom da je najavljeno i rečeno kako su na konferenciji za medije “legitimni predstavnici” romske manjine iz općina, gradova i županija, kontaktirali smo Elvisa Kralja, zamjenika župana Međimurske županije iz redova romske nacionalne manjine, koji nije bio prisutan na konferenciji Veljka Kajtazija, niti ga se zvalo.
“Ja ne znam na koji način je saborski zastupnik utvrdio legitimnost ljudi s kojima se okružio na konferenciji za novinare, no okružio se pogrešnim ljudima, pogotovo što se tiče ‘predstavnika’ Međimurske županije. Smatram da je trebao biti oprezan u takvoj izjavi, no svatko vidi kakve su bile namjere te konferencije – želi pokrenuti svađu i dodatne podjele u romskoj zajednici.
Iako smo imali sastanak s ministrom Božinovićem prije tjedan dana, a imat ćemo još jedan u prvoj polovici siječnja o sigurnosti u romskoj zajednici, sve ovo vrijeme Kajtazi odbija suradnju sa mnom, odnosno Međimurskom županijom – a zaista pokušavamo na sve načine pokrenuti dijalog, uspostaviti nekakve kontakte, sve za dobrobit Roma u Hrvatskoj, a posebno u Međimurju.
Najnoviji primjer je taj da je najavljen veliki sastanak 21. prosinca na MESAP-u u Nedelišću na kojem će sudjelovati Kali Sara, predstavnici Ureda za ljudska prava, Veljko Kajtazi… no ne i predstavnici Međimurske županije – Matjaš Dido Oršuš kao predsjednik Vijeća romske manjine Međimurske županije i ja kao zamjenik župana. Dolazi u našu županiju i preskače same predstavnike na županijskoj razini – to nije dobro ni za koga”, rekao nam je Kralj.
Tko će glasati za Šutarov zakon?
Osvrnuo se i na spominjanje uvođenja Šutarovog zakona u Hrvatsku. “Šutarov zakon nije ni na glasanju u Saboru, a već se spominje i plaši se romsku zajednicu njegovim provođenjem. Legitimitet za uvođenje tog zakona nema ni župan Međimurske županije ni sama županija, već Sabor. A Veljko Kajtazi je u koaliciji s većinom i mislite da bi takav zakon prošao bez njegovog znanja? Hoće li dignuti ruku za uvođenje takvog zakona kada i ako dođe do toga?”, zapitao se Kralj, koji je naglasio kako je protiv uvođenja Šutarovog zakona.
Kamo odlaze novci?
Još se jednom osvrnuo na ulaganja Saveza Roma u Međimurje, koje je, prema Kralju, zapostavljeno. “Savez Roma raspolaže budžetom od 6,5 milijuna eura godišnje, a u Međimurje sredstva dolaze na kapaljku. 100.000 ovdje, 200.000 tamo – hoće li društveni domovi pomoći položaju Roma u romskim naseljima? Smatram da neće. Novac se slijeva nekamo drugamo, recimo u Baranji je već stambeno zbrinuto 200 romskih obitelji preko Saveza Roma. Gdje je u svemu tome Međimurje?”
Komentar o dvostrukim standardima u izvještavanju u zločinima za Kralja ne stoji. “Zar mediji nisu bili u Pleškovcu ili Maloj Subotici i na veliko izvještavali o tome, spominjali ljude imenom i prezimenom?”
Razgovor je zaključio porukom Kajtaziju kako bi trebao uspostaviti dijalog s legitimnim predstavnicima Roma u Međimurskoj županiji, a ne osobama s lošom i sumnjivom prošlosti.
