
Je li riječ o političkoj apatiji i odustajanju od sudjelovanja u demokratskom procesu, ili pak o stabilnosti i zadovoljstvu građana koji ne vide potrebu za promjenom?
Unatoč visokim plaćama u javnom sektoru, u čak osam općina u Međimurju načelnici nemaju protukandidata na lokalnim izborima 2025. godine.
Donosimo tko su oni i zašto im birači i dalje vjeruju
Iako su plaće u javnom sektoru dosegnule povijesno visoke razine – zahvaljujući Vladinoj odluci o povećanju koeficijenata u ljeto 2024., kojom su pojedini načelnici i gradonačelnici dobili povišice i do 80 posto – politika u Međimurju doživljava zanimljiv obrat.
Na predstojećim lokalnim izborima 2025. godine čak osam od ukupno 22 općine u Međimurskoj županiji nemaju nijednog protukandidata za mjesto načelnika.
Visoke plaće, ali niska motivacija za ulazak u politiku
Unatoč tome što se u posljednjih godinu dana značajno poboljšao financijski status dužnosnika na lokalnoj razini, interes za kandidature očigledno opada. Plaće načelnika i gradonačelnika u mnogim su slučajevima postale neusporedive s onima u privatnom sektoru, no sve je manje ljudi spremno preuzeti političku odgovornost.
Politička klima, sve veća izloženost javnosti i svakodnevni pritisci očito odbijaju potencijalne kandidate, koji smatraju da benefiti ne nadilaze izazove funkcije.
Povjerenje koje se ne mijenja: osmorica bez konkurencije
S druge strane, ne treba zanemariti ni činjenicu da su pojedini načelnici već godinama na čelu svojih općina i uživaju visoku razinu podrške birača. U nekim slučajevima riječ je o „veteranima“, dok su u drugima mladi lideri koji su uspjeli pokazati konkretne rezultate.
Evo tko su načelnici koji na izborima nemaju protukandidate:
- Franjo Lehkec (Strahoninec, nez.)
- Anđelko Nagrajsalović (Sveti Juraj na Bregu, SDP)
- Perica Hajdarović (Podturen, HDZ)
- Nikola Novak (Nedelišće, SDP)
- Goran Lovrec (Gornji Mihaljevec, grupa birača)
- Valentino Škvorc (Mala Subotica, nez.)
- Emanuel Sinković (Goričan, HDZ)
- Mihael Grbavec (Vratišinec, HNS)
Bez protukandidata, ali ne i bez izazova
Iako nemaju protukandidata za mjesto načelnika, to ne znači da će put kroz sljedeći mandat biti bez prepreka. U gotovo svim spomenutim općinama prijavljeno je više izbornih lista za općinska vijeća, što znači da će aktualni načelnici morati osigurati i većinu u predstavničkom tijelu.
Upravo će raspodjela mjesta u općinskom vijeću biti ključna za daljnje upravljanje – bez stabilne većine, provođenje projekata i donošenje odluka može postati znatno otežano. Neki načelnici su u prošlim mandatima upravo zbog raznolikih vijećničkih sastava nailazili na blokade i političke zastoje.
Stoga, iako načelničke pozicije možda neće biti predmet napetih političkih borbi, vijećničke liste svakako jesu, a upravo će izbor vijećnika pokazati koliko građani stvarno vjeruju političkim timovima iza načelnika.
Stabilnost ili apatija? Dvije strane iste medalje
Ova situacija otvara širok prostor za analizu. Je li riječ o političkoj apatiji i odustajanju od sudjelovanja u demokratskom procesu, ili pak o stabilnosti i zadovoljstvu građana koji ne vide potrebu za promjenom?
Realnost je vjerojatno negdje između. Iako se gubitak pluralizma može tumačiti kao manjak demokratske dinamike, u nekim sredinama to jednostavno znači – dobar posao se nagrađuje povjerenjem.
Načelnici bez protukandidata zapravo su dokaz da u nekim dijelovima Međimurja politika ipak nije izgubila smisao – kada se radi kvalitetno, prepoznato je i nagrađeno. A hoće li imati podršku i u vijeću, ostaje tek za vidjeti.





