"U čemu je snaga obitelji Rajković? Radi se o čakovečkom taksistu i doktorici obiteljske medicine. Čime oni drže u šaci državu da nije uspjela kupiti PET/CT uređaje?", rekla je nedavno na presici kandidatkinja stranke Možemo za predsjednicu Ivana Kekin, podsjetivši još jednom na aferu Medikol, koja je počela u doba Ive Sanadera, a nastavila se za vrijeme Andreja Plenkovića
No, tko su zapravo Rajkovići? Krenimo redom, piše Index.hr.
Bračni par Rajković, doktorica opće prakse Ivanka Trstenjak-Rajković te njen suprug Ivan, smatraju se pionirima privatnog poduzetništva u hrvatskome zdravstvu. Ovaj bračni par upoznao se osamdesetih godina u Zagrebu, dok je Ivanka studirala medicinu, a Ivan radio kao taksist.
Vlasnik najveće privatne zdravstvene ustanove je završio za automehaničara
Ivan, danas vlasnik najveće privatne zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, završio je školu za automehaničara te položio ispit za profesionalnog vozača. Prva investicija bila mu je kamion, no brzo se u Zagrebu počeo baviti taksiranjem. Tog posla ostavio se nakon što se Ivanka po završetku studija vratila u rodni Čakovec. Za njom je otišao i Ivan.
Ivanka je prvo radila kao liječnica opće prakse u Međimurju, da bi jedno vrijeme radila u domu umirovljenika. Ivan je položio ispit za kuhara te je uložio novac od taksiranja u kafić koji se nalazio u Obrtničkom domu u Čakovcu.
U jednom od ranijih razgovora Ivan Rajković je tvrdio da se osamdesetih na tom poslu obogatio te da je imao tri restorana i taman se spremao otvoriti hotel. No, tada je počeo rat i sve, kako kaže, zaustavio. Ivanka u Čakovcu osniva privatnu ordinaciju 1994. godine i to je zapravo početak Medikola.
No, početak nije bio idealan jer je prvotni poduzetnički projekt Poliklinike u Čakovcu propao pa su reorganizirali poslovanje početkom 2000-ih. Rajkovići nisu mogli vraćati kredite te je banka 2001. pokrenula stečaj nad poliklinikom. Rajkovići su unajmili novi prostor te otvorili novu polikliniku.
Banke im uzele gotovo sve, a onda se sve promijenilo 2007. godine
Tada im je zaplijenjena sva privatna imovina, no uspjeli su s bankom dogovoriti ponovni otkup svoje kuće u Čakovcu. Za propast su Rajkovići optuživali tadašnjeg ministra zdravstva Andriju Hebranga, koji im devedesetih nije htio dati dozvolu za rad.
Upravo zbog te propasti na službenim stranicama Medikola stoji da je godina osnivanja poliklinike 2000. te da su svoje djelovanje počeli u Zagrebu, na Dobrom dolu, kao Poliklinika za radiološku dijagnostiku. Pet godina kasnije preselili su sjedište u Voćarsku ulicu, gdje se nalazi i danas.
Ključna godina za uzlet Medikola definitivno je bila 2007., kada su otvorili PET/CT centar u Zagrebu, u Vinogradskoj ulici, što je bila njihova prva podružnica. Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista, objavila je svojedobno da se Medikol nalazi u privilegiranoj poziciji u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje jer među deset privatnih poliklinika dobivaju najviše novca od HZZO-a.
Posao ekskluzivno za privatnu polikliniku
Naime, problematizirala je trošenje javnog novca zbog načina na koji se u blagajnu te privatne poliklinike od studenoga 2007. do kraja 2013. slilo više od 500 milijuna kuna. Ključna je bila upravo 2007. godina, kada je Medikol zapravo bio pred stečajem, a “izvukao” ih je ugovor s Nevenom Ljubičićem, tadašnjim HDZ-ovim ministrom u vladi Ive Sanadera, o obavljanju PET/CT pretrage.
Prema tom ugovoru privatna poliklinika odredila je i cijenu pretrage i dinamiku godišnjeg rasta broja pacijenata, dok je s druge strane HZZO odbijao molbe kliničkih bolnica da im se nabavi PET/CT uređaj..
“Nema političke zaštite, samo vizija”
“Nisam imao političku zaštitu, samo smo imali viziju”, govorio je tada Rajković. Isključio je svaku povezanost sa Sanaderom i njegovim poslovima, no priznao je da se poznaju s obzirom na to da je Sanader do svoje ostavke u vladi najmanje tri puta bio pacijent njegove poliklinike. No, ništa nije dokazano.
“Sve su to pokušaji da se Medikol, iz nama nepoznatih razloga, doslovno uništi”, odgovarala je na niz afera ravnateljica Medikola Trstenjak-Rajković. No, afere su se i dalje lijepile za Medikol.
Porezni dug od 40 milijuna kuna nije ukinuo priljev državnog novca
U isto vrijeme počela se odmotavati i priča da je oko 40 liječnika koji su radili u javnom sektoru ujedno bilo na platnom spisku Medikola te su pacijente upućivali onamo na PET/CT preglede. Nije poznato da su te istrage dale neki rezultat.
Medikol je 2014. godine ušao u postupak predstečajne nagodbe zbog poreznog duga od čak 40.006.906,23 kune!. Dug prema državnim tvrtkama te tijelima državne i lokalne uprave iznosio je više od 7 milijuna kuna, a bili su dužni i dobavljačima. Naime, nakon što je KBC Zagreb nabavio jedan PET/CT aparat uplate HZZO-a su se smanjile.
“Hrvatska nema novca za kupnju novih PET/CT uređaja, a jeftinije je koristiti usluge domaće privatne poliklinike od slanja pacijenata u inozemstvo”, rekao je u studenom 2014. godine tadašnji ministar zdravstva Siniša Varga, odgovarajući na upit o tome da je HZZO privatnoj poliklinici Medikol za PET/CT pretrage te godine isplatio 44.7 milijuna kuna iako ta tvrtka državi duguje 40 milijuna kuna poreza.
Kujundžić prije smjene: Ukinut ću monopol!
Te godine dobili su najmanje novca od HZZO-a, no onda opet kreće rast. Iz predstečajne nagodbe izašao je 2016., a s početkom vlade Andreja Plenkovića kreće ponovni financijski uzlet Medikola, koji je već 2017. godine imao prihod od 107.8 milijuna kuna i 5.1 milijun kuna dobiti, ostatak članka pročitajte na Index.hr.
