Čelnica MMF-a Kristalina Georgijeva čestitala je Hrvatskoj na uspješnom uvođenju eura i izvrsnim ekonomskim pokazateljima u zadnjoj godini, ističući da je vladina projekcija rasta za ovu godinu višestruko veća od MMF-ove procjene za cijelu eurozonu
Smatra da su za Hrvatsku dobra vijest pojačana ulaganja u
nekretnine, no kaže i kako je pitanje kakav u tom kontekstu treba
biti vladin fiskalni odgovor.
Jačanje otpornosti na krize bitna je pouka covida i rata u
Ukrajini, a za to je važna politička stabilnost, istaknuto je u
subotu na Konferencija “Kreiranje politike u nemirnim
vodama: poticanje otpornosti u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj
Europi.
Taj dvodnevni skup su organizirali Hrvatska narodna banka (HNB) i
Međunarodni monetarni fond (MMF).
Premijer Andrej Plenković u svome je govoru
rekao da je vlada, kao dio šire europske političke obitelji kojoj
pripada, u svojim politikama slijedila tri načela:
odgovornost pojedinca, slobodu poduzetništva i razvoj
socijalno-tržišnog gospodarstva.
No, sve to moralo je biti brzo mijenjano, jer su to tražile
okolnosti, dodao je.
Zadnjih nekoliko godina opisna načela su bila na snažnoj
kušnji zbog pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, ali vlada je
u tom razdoblju snažno reagirala kako bi zaštitila građane i
ekonomiju i očuvala socijalni mir, rekao je Plenković.
“Generalno, ne bismo se željeli puno miješati u tržišna
kretanja, bili bismo sretni da nismo morali, međutim, sve što smo
radili proteklih nekoliko godina od početka pandemije, a posebno
nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, bilo je
suprotno”, rekao je premijer.
“Bilo je to vrijeme neviđene državne intervencije u gospodarstvo
i očuvanje socijalnog mira, uz istovremeno nastojanje da
ostvarimo strateških ciljeve koje smo sami zacrtali”, rekao
je Plenković.
Istaknuo je da je ključ uspješnih vladinih poteza u političkoj
stabilnosti i stabilnosti javnih financija.
“Kada imate političku stabilnost, imate kapacitet koristiti svoju
političku moć za postizanje strateških ciljeva”, rekao je.
Naglasio je i značajnu ulogu europski fondova u financiranju
gospodarskih i društvenih projekata.
Plenković je izvijestio i o vladinim projekcijama prema kojima će
hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 2,2 posto.
Istaknuo je da dobre rezultate očekuje od turizma, te dodao da
Hrvatska postaje sve značajnija kao energetsko čvorište i jedna
od točaka putem koje Europa želi osigurati
energetsku neovisnost o ruskim energentima.
Smatra da je najvažnija strateška odluka EU-a u energetici bila
dogovor o ograničavanju cijena plina, na što su špekulanti i
trgovci reagirali. Kad su svi shvatili da smo ozbiljni, cijene su
počele padati, rekao je Plenković.
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da u nepredvidim vremenima
jačanje otpornosti postaje prioritet za poslovne subjekte i za
vlade.
Predsjednica MMF-a Kristalina Georgijeva rekla je da se pri
planiranju prioriteta fond koncentrira na tri točke:
borbu protiv inflacije uz istovremenu brigu da se ne
potkopaju temelji za rast; energetsku tranziciju i
pronalazak načina “kako ploviti u novoj eri fragmentiranog
svijeta”.
U izjavama u stanci konferencije guverner Boris Vujčić naglasio
je kako je energetska tranzicija tema koja je u fokusu, pogotovo
nakon početka rata u Ukrajini. Složio se s Plenkovićem da je
politička stabilnost bitna u ekonomskoj politici. Zadnji podaci o
inflaciji po njegovim riječima pokazuju da ona nastavlja padati,
što je jako dobar trend, ali trebat će vremena da se spusti na
ciljanu razinu koju HNB vidi na dva posto. Očekuje da će to biti
do 2025. godine, kao i čelnica MMF-a Kristalina
Georgijeva.
Ona je pak čestitala Hrvatskoj na uspješnom uvođenju eura i
izvrsnim ekonomskim pokazateljima u zadnjoj godini, ističući da
je vladina projekcija rasta za ovu godinu višestruko veća
od MMF-ove procjene za cijelu eurozonu.
Uz rusku invaziju na Ukrajinu, po njezinim riječima tema koja se
nametnula je inflacija, koja ne ugrožava samo ekonomski rast,
nego je problem za ranjive skupine stanovništva.
Za regiju kojoj Hrvatska pripada po njezinim je riječima važna i
energetska sigurnost, a MMF želi ubrzanu tranziciju ka zelenim
energijama.
Smatra da su za Hrvatsku dobra vijest pojačana ulaganja u
nekretnine, no kaže i kako je pitanje kakav u tom kontekstu treba
biti vladin fiskalni odgovor. “Ako imate više, trebali biste više
i pridonositi”, rekla je.
Premijer Andrej Plenković je najavio nastavak politike smanjenja
inflacije i podizanja standarda građana, u čemu su važne
najavljene porezne izmjene. Istaknuo je da neće biti poreza na
nekretnine u trenutnom mandatu vlade. Što se tiče inflacije,
rekao je da je ona u svibnju pala šesti mjesec zaredom, a da
energenti ne utječu na inflaciju, kao ni zamjena kune eurom.
Pozvao je na odgovorno formiranje cijena, prenosi Poslovni Dnevnik.
Konferencija “Kreiranje politike u nemirnim vodama: poticanje
otpornosti u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi”, koju su
zajedno organizirali Hrvatska narodna banka (HNB) i Međunarodni
monetarni fond (MMF), okuplja predstavnike vlade, guvernere
središnjih banaka i ministre financija iz srednje, istočne i
jugoistočne Europe, predstavnike Europske komisije i Europske
investicijske banke te akademske zajednice i civilnog društva.
Među temama su jačanje energetske sigurnosti uz zelenu
tranziciju te upravljanje makroekonomskim i strukturnim
politikama u svijetu sve učestalijih šokova opskrbe.