Od danas do kraja godine žene u Europskoj uniji rade besplatno, počinje Sunčana Glavak u svom priopćenju
Posljedica je to jaza u plaćama između žena i muškaraca koji na
europskoj razini iznosi 13 posto. U Hrvatskoj je ta razlika manja
i iznosi 11 posto, nastavlja.
“Na Europski dan jednakih plaća, koji se ove godine obilježava
15. studenoga, žene simbolično prestaju primati plaću zbog
razlike u plaćama koja ide u korist muškarcima. Primjerice, za 1
euro koji u prosjeku zaradi muškarac, žena zarađuje 87 centi.
Temeljno načelo Europske unije je biti jednako plaćen za jednak
rad, stoga radimo na tome da se nejednakost u plaćama smanji”,
rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana
Glavak.
Razlozi zbog kojih dolazi do jaza u plaćama su slabije plaćeni
poslovi koje češće obavljaju žene, koji podrazumijevaju skraćeno
radno vrijeme ili nesiguran rad. Sve to posljedično dovodi i do
manjih mirovina, financijske ovisnosti i siromaštva žena.
“Što su žene ravnopravnije na tržištu rada i što je razlika u
plaćama manja, to su veće dobrobiti za društvo i gospodarstvo.
Primjerice, kad bi žene uistinu imale jednake prilike kao i
muškarci, BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao bi se
povećati do 3,15 bilijuna eura do 2050. godine, pokazuju podaci
Europskog instituta za ravnopravnost. Prema procjeni McKinsey
& Company za 2021., hrvatski BDP bi uz ravnopravne prilike
porastao za 4 milijarde eura godišnje”, navodi eurozastupnica
Glavak.
Europska unija kontinuirano radi na smanjenju jaza u plaćama
između žena i muškaraca. U ožujku 2023. Europski je parlament
usvojio Direktivu o transparentnosti plaća kojom se uvode mjere
kako bi se osiguralo da žene i muškarci u EU dobiju jednaku plaću
za isti rad. Svatko tko konkurira za određeni posao trebao bi
dobiti informacije o početnoj plaći ili njezinu rasponu na način
kojim se osiguravaju informirani i transparentni pregovori o
plaći.
Direktivom žene u odborima, koju je Europski parlament usvojio
prije godinu dana, sva velika trgovačka društva uvrštena na burzu
u EU-u morat će poduzeti mjere za povećanje prisutnosti žena na
čelnim pozicijama. Direktivom će se uvesti transparentni postupci
zapošljavanja u poduzećima kako bi se osiguralo da do srpnja
2026. najmanje 40 posto radnih mjesta neizvršnih direktora ili 33
posto svih direktorskih mjesta bude popunjeno podzastupljenim
spolom.
Donesena je i Strategija za ravnopravnost spolova 2020-2025.,
Akcijski plan za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u
vanjskim aktivnostima za razdoblje 2021-2025., Europska
strategija za skrb, a regulirane su i odgovarajuće minimalne
plaće za radnike te poboljšanje ravnoteže između posla i
privatnog života roditelja i skrbnika.
“Put do postizanja ravnopravnosti između žena i muškaraca u
društvenom i gospodarskom smislu jest dug, no napretka ima.
Nastavit ću se zalagati za smanjenje razlika”, poručuje
zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
Najveća neravnoteža u plaćama između žena i muškaraca zabilježena
je u Estoniji, gdje su žene za jednake poslove plaćene 20,5 posto
manje od muškaraca, dok je najmanji jaz u plaćama zabilježen u
Luksemburgu, gdje plaće čak idu u korist žena za 0,2 posto.