U dvodnevnom posjetu Međimurju borave članovi Predsjedništva i Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore predvođeni predsjednikom Daliborom Kratohvilom
S domaćinima, čelnicima Obrtničke komore Međimurske
županije obišli su obrt Metal-ko u Štrigovi
vlasnika Ivana Kolmanića, vinariju
Cmrečnjak, dok su drugi dan u Prelogu održali sjednicu te
posjetili Poduzetnički centar Prelog.
Na konferenciji za novinare rekao predsjednik županijske
Obrtničke komore Dražen
Novak podsjetio je na činjenicu da naš kraj ima
izrazito izvozno orijentirano gospodarstvo, a u njemu je važan
kotačić upravo obrtništvo.
– U prošloj je godini za 3,45 porastao broj poduzetnika, za 3,5
posto broj zaposlenih, ukupni prihodi gospodarstva iznosili su
tri milijarde eura što čini povećanje za 20,8 posto u odnosu na
godinu ranije, investicije su narasle za 17, a plaće zaposlenika
za devet posto. Stopa nezaposlenosti iznosila je tek 4,5 posto.
Obrtnici i u ovim kriznim vremenima po gospodarstvo i društvo u
cjelini pokazuju izrazitu žilavost i snalažljivost.
Kontinuirano raste broj novootvorenih obrta što prati i rast
prihoda od obrtništva te broj radnika. Danas u Međimurju
djeluje 1644 obrta što je 100 više nego 2022. godine.
Već 20 godina uz pomoć općina i gradova, a Prelog je bio među
prvima s takom odlukom, stipendiramo i učenike koji se školuju za
deficitarna obrtnička zanimanja, dok Međimurska županija
financijski podupire sudjelovanje na sajmovima, istaknuo je
Novak.
Nužno zlo
Uz riječi dobrodošlice gostima, preloški
gradonačelnik Ljubomir Kolarek uz
ostalo je napomenuo da Prelog s oko 7500 stanovnika u
ukupnom hrvatskom izvozu sudjeluje sa čak 2.6 posto. Na
području grada djeluje više od 200 trgovačkih društava, 105 obrta
i 300 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Predsjednik Kratohvil rekao je da je hrvatsko
obrtništvo snaga koju čini 110.000 obrta s 225.000 zaposlenih.
– Želimo da svaki od njih zna da smo
njihov dom smo i vrata koja mogu otvoriti u bilo kojem
trenutku i zatražiti bilo kakvu pomoć.
Obrtnici nikad nisu bili traženiji, cjenjeniji i bolje
plaćeni. Konačno se obrtnik uvažava i ima dignitet koji
zaslužuje. S druge strane, problem je nedostatak radne snage
pa je uvoz radne snage nužno zlo.
Obrazovanje nije pratilo
potrebe tržišta rada i to nam
se sad vratilo kao bumerang. No, od
hrvatskog čovjeka nema kvalitetnijeg i boljeg
radnika, poručio je Kratohvil.