- Godinama iščekujemo potrebnu reformu zdravstvenog sustava- započinje saborska zastupnica Andreja Marić u svom priopćenju
– Ovakav zdravstveni sustav nije održiv niti organizacijski, niti
financijski, niti kadrovski. Na to zdravstvenu administraciju i
Vladu Republike Hrvatske upozoravamo godinama: i oporba,
strukovne udruge i udruge pacijenata. Predložili smo niz rješenja
kako bi se gorući problemi u zdravstvu što prije počeli
rješavati. No, vladajući učestalo ne uvažavaju što im govori
struka.- nastavlja.
– Financijska neodrživost najvažniji je problem u našem
zdravstvu. Niske cijene zdravstvenih usluga koje monopolistički
određuje HZZO, premali limiti koji se dodjeljuju zdravstvenim
ustanovama po tko zna kojim kriterijima, brzorastući dugovi za
lijekove i potrošni materijal (prema zadnjim podacima dugovi
veledrogerijama iznose 600 milijuna eura), nedostatak djelatnika
u zdravstvu, kadrovski devastirana primarna zdravstvena zaštita,
problem prekovremenih sati, neomogućavanje strukama u zdravstvu
koje moraju obaviti pripravnički staž da ga obave – jer država ne
osigurava dovoljan broj kvota, odnosno dovoljno novaca,
administrativna preopterećenost, visoka smrtnost od onkoloških i
kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, itd. Nitko od nas,
pogotovo medicinari, neće reći da ne želi reformu zdravstva koja
bi donijela boljitak građanima i zaposlenicima, da ne želi nove
specijalizacije ili preventivne preglede građana. Međutim, sve
ono što je zamišljeno i navedeno u izmjenama Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, lijepo stoji na papiru, no ne rješava bitna
pitanja i probleme koji postoje u našem zdravstvu. Stvari se
pomiču puževim korakom, zdravstvena administracija je troma i
spora. Ministar kaže da će se financijski problemi riješiti kroz
naredne 2-3 godine. Predugo!- kaže Prim.dr.sc.
Andreja Marić, dr.med.
Nadalje, kaže dalje u svom priopćenju, od 1.1. 2024. država
preuzima opće i županijske bolnice. Bez naknade i bez da je itko
pitao za mišljenje dosadašnje osnivače i vlasnike. Ministar
Beroš tvrdi da se prijenosom osnivačkih prava
omogućava adekvatnije upravljanje hrvatskim zdravstvenim
sustavom, reforma i reorganizacija bolničkog zdravstvenog
sustava. Nažalost, ministre, niste nas do sada uvjerili da je
država dobar gospodar nad onim bolnicama (KBC-ovima i KB-ovima)
koji su već pod upravljačkom palicom države. Ove ustanove
generiraju oko 70% ukupnog duga u zdravstva.
– Nismo vidjeli nikakva jamstva, planove i viziju kako će
centralizacija bolničkog sustava pridonijeti financijskoj
stabilnosti, rješavanju lista čekanja, povećanju dostupnosti
zdravstvenih usluga građanima, rasterećenju zdravstvenih
djelatnika. Nemamo odgovore na više puta postavljena pitanja:
kako će se organizirati zdravstvena djelatnost u tim ustanovama i
u kojem opsegu, koje djelatnosti će se obavljati, koji odjeli će
ostati u bolnici, koja vrsta pacijenata s obzirom na dijagnoze će
se zbrinjavati, hoće li država preuzeti sve dugove zdravstvenih
ustanova? Hoće li sve to zaustaviti odljev zdravstvenih
djelatnika?- dodaje.
– Upravo zato nekoliko županija podnosi zahtjev Ustavnom sudu
Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti odredbi Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s Ustavom
Republike Hrvatske. Prošli tjedan ovu odluku izglasali su u
Županijskoj skupštini Krapinsko-zagorske županije, jučer smo je
izglasali na Županijskoj skupštini Međimurske županije (gdje sam
vijećnica), o tome su govorili i naši zastupnici i vijećnici
SDP-a u Varaždinskoj županiji i Istarskoj županiji. Zahtjev
Ustavnom sudu podnosi i Grad Zagreb. Osim navedenog, zdravstvena
administracija premalo čini na prevenciji i zdravstvenoj
edukaciji naših građana. Po zdravstvenoj pismenosti smo među
najlošijima u EU, po pretilosti najgori (uz Maltu). Nezdrava
prehrana, pušenje, konzumacija alkohola, zagađenost zraka –
čimbenici su rizika za razvoj različitih bolesti, a i po njima
smo lošiji od EU prosjeka.- napominje Marić.
U priopćenju dalje stoji: – Novi lijekovi, nove tehnologije
i razvoj medicinske znanosti omogućuju veću kvalitetu života
mnogih bolesnika i produljenje životnog vijeka stanovništva,
pridonoseći većim pravima pacijenata. No, potrebna je i
odgovornost naših građana za svoje zdravlje. Stoga je nužno veće
odazivanje na sistematske preglede, na nacionalne programe ranog
otkrivanja bolesti. Za screening na rak debelog crijeva odaziv je
svega 20-22% (predlagali smo Ministarstvu na saborskom Odboru za
zdravstvo kako poboljšati odaziv, no za sada ne vidimo potrebne
korake ka tome), za karcinom dojke 60-65%. Prema zadnjem izvješću
OECD-a Hrvatska je druga najgora po smrtnosti u EU od onkoloških
bolesti. Glede sistematskih pregleda građana dva su ključna
problema: ministre Beroš, kako ćete stimulirati liječnike i
sestre da rade preventivne sistematske preglede građana, van svog
radnog vremena, kad ih mizerno financirate (po timu doktor/sestra
se dobije 50 eura bruto!)? Kako mislite u nekom skorijem roku
riješiti nedostatke liječnika u PZZ, budući da mnogi
pokrivaju po 2-3 ambulante, rade brojni umirovljenici, itd.? Za 5
godina 805 liječnika stječe uvjete za mirovinu. Tko će liječiti
naše građane? Tko će raditi preventivne preglede? Obiteljski
liječnici godinama apeliraju i traže rasterećenje obiteljske
medicine od pretjeranih kontrola i birokracije, te uspostavljanje
jednakih kriterija i smjernica za sve dionike u zdravstvenom
sustavu.
– Drugo, premali je i neujednačen odaziv naših građana na
preventivne zdravstvene preglede. U Splitu se nedavno od poslanih
100 poziva starijima od 40 godina i onima koji dulje od dvije
godine nisu bili kod svojeg obiteljskog liječnika odazvalo svega
6 građana. Potrebna je bolja koordinacija s obiteljskim
liječnicima i Domovima zdravlja te dodatna sestra u timu koja bi
pozivala građane na preglede pa bi i odaziv bio veći. I to smo
već predlagali ministru Berošu.- zaključuje u svom priopćenju i
poručuje:
– Ljudi, brinite o svom zdravlju i odazivajte se na preventivne
preglede!