Uz navedene sistematske preglede koji će biti organizirani u okviru jednog dana, novost je i mogućnost da pacijent ocijeni pregled
U skoro vrijeme planira se uvođenje obveznih, za građane
besplatnih, općih sistematskih pregleda, kako bi se na vrijeme
otkrile bolesti i time spasili brojni životi, ali i povećala
kvaliteta zdravog života građana.
Kako doznaje Jutarnji list, riječ je paketu
reformskih mjera koje se odnose na preventivu, u sklopu kojih
Ministarstvo zdravstva pokreće sistematske preglede za sve
građane koji će se ciljano provoditi po dobnim skupinama i spolu,
a obavljati se ili jednom godišnje ili jednom u dvije godine,
ovisno o dobnoj skupini.
Uz navedene sistematske preglede koji će biti organizirani u
okviru jednog dana, bez potrebe za dugim izostancima s posla ili
čekanjima unutar sustava, novost je i mogućnost da pacijent
ocijeni pregled.
Odluku će u skoro vrijeme donijeti struka, uz Ministarstvo
zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje (HZZO), koje bi preglede financiralo u
okviru zdravstvene zaštite.
Trenutno se, doznajemo, radi i na sastavljanju obuhvata pregleda
na osnovi najčešćih zdravstvenih potreba koje imaju svi naši
građani.
Loše navike u Hrvatskoj
Pregledi bi, dakle, bili besplatni ali i obvezni, no zasad se ne
spominje što ako netko ne vodi brigu o zdravlju i propusti
pregled. Navedeni sistematski pregledi koristit će se i kao
prikaz aktualnog stanja zdravlja nacije.
Nažalost, Hrvatska u odnosu na prosjek EU trenutno ima loše
rezultate, tako da naše loše navike direktno utječu na
narušavanje zdravlja. Primjerice, u odnosu na EU u kojoj su
prehrambeni rizici na 17 posto, kod nas su na 22.
Tri posto imamo više pušača od prosjeka EU, zrak nam je dva posto
onečišćeniji, a po konzumiranju alkohola u europskom smo
prosjeku. Ne stojimo dobro ni po pitanju debljine, pa čak 65
posto Hrvata ima povišen BMI (indeks tjelesne mase) dok ga u
Europi ima 53 posto stanovnika.
Prema ovome, reforma zdravstva počiva na zaokretu prema
prevenciji te, osim sistematskih pregleda, uključuje i jačanje
trenutnih nacionalnih preventivnih programa kroz reviziju
postojećih i uvođenje novih, kao i nove programe u školama i
vrtićima kojima je zadatak dodatno poticati brigu o zdravlju od
najranije dobi.
Edukacija u vrtićima
S obzirom na to da se djecu, od najranije dobi, pokušava naučiti
koliko je zdravlje bitno, postignuta je međuresorna suradnja
Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja, a
promjene kreću sa sljedećom školskom godinom.
Radit će se na zdravstvenoj pismenosti, naravno u skladu s dobi,
pod nazivom Javna ustanova – prijatelj zdravlja, a prva bi faza
obuhvatila vrtiće i osnovne škole. Vodit će se nadzirano četkanje
zubi u najmlađoj dobi, inzistirat će se na zdravijem izboru hrane
i na povećanju tjelesne aktivnosti.
Vili Beroš, ministar zdravstva, potvrđuje da se ide prema skorom
uvođenju i općih sistematskih pregleda.
– Da bi zdravstveni sustav mogao adekvatno odgovarati na sve
izazove, da bi pacijenti imali veće šanse za izlječenje,
najvažnije je rano otkrivanje bolesti – navodi Beroš i dodaje da,
osim što bi bili zdraviji, postigla bi se veća racionalizacija
troškova, a raspoloživa sredstva usmjerila bi se na dobivanje
boljih ishoda liječenja, što je upravo jedan od ključeva
zdravstvene reforme, piše Jutarnji list.