Ključna novost reforme je ta da će direktori turističkih zajednica moći biti i osobe bez iskustva u turizmu
Nakon izuzetno uspješne turističke sezone, pandemiji unatoč, pred
Ministarstvom turizma i sporta je novo izazovno razdoblje.
Očekuje se daljnja reforma turističkog sustava koja je započela
još 2019. godine novim Zakonom o turističkim zajednicama i
promicanju hrvatskog turizma, a čiji je cilj usmjeriti poslovanje
i djelovanje turističkih zajednica prema modelu destinacijskog
menadžmenta u skladu s modernim trendovima funkcioniranja
turističkih organizacija.
– Namjera nam je, između ostaloga, učiniti turističko tržište
dostupnijim, ali i konkurentnijim te svima onima koji svojim
vještinama mogu doprinijeti što kvalitetnijem pozicioniranju
Hrvatske kao održive i odgovorne turističke destinacije pružiti
priliku da to i pokušaju ostvariti, uz jasno definirane uvjete –
istaknula je državna tajnica Sandra Herman te je
napomenula da u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji 301 turistička
zajednica, dok ih je krajem 2019. godine bilo 314.
Ovo smanjenje broja TZ-ova u roku od dvije godine, u velikoj je
mjeri rezultat odredaba novog Zakona kojim se uređuje sustav jer
isti stimulira formalna i projektna udruživanja, pa su tako neke
zajednice izgubile svoj pravni status no, u stvarnosti su
nastavile djelovati spojivši se s drugim zajednicama ili JLS-ima
u svojoj blizini u turističke zajednice područja. Ovaj vid
udruživanja omogućuje bolje brendiranje i promociju
mikrodestinacija, što su mnoge zajednice prepoznale i to posebice
na kontinentu, pa tako u ovom trenutku u Hrvatskoj imamo čak 20
formalno udruženih turističkih zajednica područja.
Razvoj kontinentalnog turizma
I formalna i neformalna, odnosno, projektna udruživanja
financijski se, početkom godine, stimuliraju
sufinanciranjem programa i projekata iz posebnog fonda HTZ-a za
udružene turističke zajednice. Hrvatska turistička zajednica, kao
krovna organizacija turističkog sektora, dio sredstava od
naplaćene turističke pristojbe i članarine prikuplja i u drugi
namjenski fond, onaj namijenjen zajednicama na turistički
nedovoljno razvijenim područjima i kontinent.
– Logično je da se turistički slabije razvijena područja u
Hrvatskoj nalaze uglavnom na kontinentu, pa je sasvim jasna
namjera Ministarstva ovim zakonskim promjenama putem namjenskih
fondova ulagati značajna financijska sredstva u razvoj
kontinentalnog turizma. Konkretno, u 2022. godini radi se o
iznosu od oko 55 milijuna kuna – zaključuje Herman te ističe da
će u narednom razdoblju uslijediti razvoj u smjeru tranzicije
turizma na inovativan, otporan i održiv sustav.
Učinci turizma tako se više neće promatrati kroz broj dolazaka i
noćenja već kroz ravnotežu povoljnih financijskih učinaka,
utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva, okoliš i
zadovoljstvo radnika.
Naime, u tijeku je i izrada nove desetogodišnje Strategije
razvoja održivog turizma kojom će se definirati glavni razvojni
smjerovi i područja intervencija, odnosno reformi, kako bismo do
2030. ostvarili strateški cilj, a to je pozicioniranje Hrvatske
kao globalno konkurentne destinacije održivog turizma. Održivosti
hrvatskoga turizma dugoročno će doprinijeti i ulaganja iz NPOO u
iznosu od 2,2 milijarde kuna, koja će omogućiti financiranje
projekata koji doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji kao i
društvenoj održivosti turizma.
Direktorima četverogodišnji mandat
Sukladno zakonskim odredbama, daljnju reformu turističkog sustava
početkom 2022. godine provesti će same turističke zajednice
gradova, općina i županija, uključujući i Hrvatsku turističku
zajednicu kao krovnu organizaciju, a koje u prvoj polovici godine
moraju raspisati natječaje za svoje direktore i to na
četverogodišnji mandat.
Natječaji za izbor 300-tinjak direktora turističkih zajednica u
zemlji donose i nove promjene, a ključna novost je ta da će
direktori moći biti i osobe bez iskustva u turizmu te će se na
natječaj moći javiti širi krug ljudi nego što je to bilo moguće
do sada. Osim toga, novim ugovorima značajno im se mijenja i
radni status. Umjesto ugovora na neodređeno koji sada imaju,
sklapati će se ugovori na određeno, na četiri godine trajanja
mandata.
U prijedlogu Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju
ispunjavati zaposleni u turističkim zajednicama, a koji je na
eSavjetovanju do 9. siječnja 2022. godine, dana je mogućnost da
se na natječaj za direktora jave i osobe koje imaju radno
iskustvo na upravljačkim funkcijama izvan područja turizma, ali
se u tom slučaju traži dvostruko više godina radnog iskustva nego
kod osoba koje imaju radno iskustvo na poslovima u turizmu.
Također, u prijedlogu pravilnika propisano je da kandidat prilaže
četverogodišnji program rada TZ koji mora biti usklađen sa
strateškim dokumentima dok je do sada bio dovoljan jednogodišnji
program rada.
– Na taj način se osigurala mogućnost pristupa svim stručnjacima
koji su ostvarili izuzetne rezultate u području upravljanja u
marketingu i sličnim djelatnostima koje itekako mogu doprinijeti
razvoju destinacije, a ne ograničivši se samo na stručnjake u
turizmu. To je osobito važno za razvoj kontinentalnog turizma,
gdje je potrebno novo brendiranje i razvoj destinacije. Isto
tako, održivi razvoj turizma koji mi želimo, zahtijeva puno više
znanja, koja uključuju i okolišni aspekt i odgovor na klimatske
promjene, digitalizaciju, a možda i najbitnije od svega društvenu
održivost i bolji život lokalnog stanovništva. Sva ta znanja ne
mogu se ograničiti isključivo na ona do sada stečena u turizmu –
objašnjava državna tajnica Herman.