- Mislim da će se to sigurno i ostvariti - kaže Plenković
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u
Koprivnici sudjeluje na konferenciji Večernjeg lista “Hrvatska
kakvu trebamo – Ekonomska politika u funkciji podizanja
konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”.
Nakon konferencije, premijer Plenković sastat će se sa županom
Koprivničko-križevačke županije Darkom Korenom i
koprivničkim gradonačelnikom Mišelom
Jakšićem. Uz predsjednika Vlade bit će
potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko
Marić, ministar mora, prometa i infrastrukture
Oleg Butković i ministrica regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
Premijer je na početku konferencije kazao da se prošla održala u
jeku pandemije koja je izazvala veliku krizu te da je Vlada
opravdala svoju ulogu jer je u najvećoj krizi stala iza
radnika.
“Rezultat toga je da smo očuvali radna mjesta u najvećoj
gospodarskoj krizi do sada i likvidnost poduzeća”, kazao
je.
Kazao je i da je Vlada stvorila uvjete za reaktiviranje i
oporavak gospodarstva. Kazao je da su odgovorno upravljali javnim
financijama, smanjivali javni dug, kretali se rapidno
ispunjavanju kriterija za ulazak Hrvatske u euro područje.
“To je krasilo Hrvatsko do momenta dok nije naletio Covid-19.
Hrvatskoj su vjerovale i međunarodne institucije, financijske
institucije, agencije za kreditni rejting, imali su povjerenja.
Shvatili su gdje nam je sidro i rekli su ‘oni znaju kud idu,
vjerujemo ovoj ekipi’. To je bio ključ”, kazao je premijer.
Premijer je kazao da će perspektiva biti uvjetovana sve češćim
ekstremnim vremenskim uvjetima te da svjedočimo porastu cijena
hrane i energije kao posljedici klimatskih poremećaja. Ustvrdio
je da će se za to morati pronalaziti odgovori, a jedan odgovor je
ubrzanje digitalne i zelene transformacije Hrvatske pomoću
europskih sredstava.
Premijer je kazao da smo u pogledu makroekonomskih pokazatelja u
fazi da na temelju drugogo kvartala i dobrih prognoza Europske
komisije može se reći da Hrvatska ide prema gospodarskom rastu
koji bi mogao dosegnuti sedam posto. Po pitanju tržišta rada,
premijer je kazao da 2021. imamo više osiguranika prije krize te
da je stopa nezaposlenosti na 7,4 posto, a stopa zaposlenosti na
66,9 posto.
“Podigli smo stopu zaposlenosti, spustili stopu nezaposlenosti”,
kazao je premijer. Rekao je i da rastu plaće, investicije, da su
stvoreni uvjeti da turistička sezona bude iznad svih očekivanja.
Kazao je i da zbog svega toga Vlada s optimizmom gleda na rast
BDP-a u idućoj godini.
Govoreći o reformama i ulaganjima za oporavak, premijer je kazao
da je Vlada provela niz poreznih i administrativnih rasterećenja.
“Taj trend će se nastaviti”, kazao je te rekao da je Hrvatska
zbog fiskalnog kapaciteta imala snage dobro reagirati na krizu.
Premijer je kazao i da je Hrvatska od EK dobila gotovo najviše
europskih sredstava te da je važno da ih se iskoristi. Kazao je i
da je ulazak u euro područje sidro kojem Hrvatska teži. Rekao je
da glasovi o tome da ne treba još ući u euro područje dolaze od
onih koji nemaju veze s procesom europske integracije.
“Treba ovu temu iznesti u javnost čak i radikalizirati da vidimo
tko se za što zalaže”, kazao je premijer te pobrojao koristi od
ulaska u euro zonu. Dodao je da treba osvjestiti ono što je dobro
po pitanju te teme i shvatiti da imamo kontrolne mehanizme,
pogotovo kada je riječ o cijenama.
Kazao je i da se radi na nacionalnom planu zamjene kune za euro
te da bi volio da gospodarstvenici daju doprinos raspravi.
“Mislim da imate snažne ekonomske razloge i imate sustave koji
razumiju taj proces”, kazao je.
Rekao je i da je covid Hrvatsku koštao 35 milijardi kuna
nepredviđenih troškova i smanjenih prihoda, te da je Hrvatska
imala još dva potresa.
“U takvom kontekstu planirati smanjenje proračunskog deficita
posto, udio javnog duga su ciljevi koji će osnažiti pouzdanje u
hrvatsku ekonomiju”, kazao je.
Premijer je kazao i da je cilj bio da 2023. prosječna plaća u
Hrvatskoj dosegne 1000 eura.
“To nikada nismo imali, a to nam je tu, to bi trebalo
koincidirati s članstvom u euro području. To je plan kojeg imamo
i mislim da će se sigurno ostvariti”, kazao je.
Rekao je i da će ići s mjerom da mladim osobama koje imaju
poslovne ideje osiguraju 130 tisuća kuna za samozapošljavanje te
da će nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima i štititi
radnike. Premijer je kazao da će se ulagati i u istraživanja i
razvoj, 5 milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo, digitalnu
transformaciju.
Kazao je i da se projekt Slavonija pokazao bitan te da se po
uzoru na to ide u projekt Sjever.
“15 milijardi kuna bit će alocirano za županije sjevera”, kazao
je te dodao da sličan projekt ide za Dalmatinsku zagoru, Liku,
Banovinu i Gorski kotar.
Premijer je kazao i da samodostatnost po pitanju hrane i energije
u Hrvatskoj su temeljni aspekti za jačanje sigurnosti.