U općinama Kotoriba, Mala Subotica, Podturen i Pribislavec birat će se po jedan, a u Općini Orehovica dva vijećnika iz redova romske nacionalne manjine
Hrvatsku na jesen očekuju još jedni izbori – dopunski izbori za
članove predstavničkih tijela, općinskih i gradskih vijeća i
županijskih skupština, iz reda nacionalnih manjina u više od 80
jedinica, što je višestruko više nego 2017. kada su dopunski
izbori raspisani u samo pet općina.
Ti izbori, na kojima pravo birati i biti biran ima oko 137 tisuća
birača, održat će se jer na svibanjskim lokalnim izborima za
članove predstavničkih tijela općina, gradova i županija nije
osigurana zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina (konkretno
srpske, bošnjačke, ukrajinske, romske, mađarske i talijanske),
odnosno u nekim općinama i hrvatskog naroda.
Na dopunskim izborima pravo birati i biti biran imaju samo birači
iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno hrvatskog naroda
koji imaju pravo na zastupljenost i prebivalište na području
jedinice. Pravo predlaganja kandidacijskih lista imaju političke
stranke i birači.
Hrvati biraju u tri općine
Općine u čija vijeća nisu izabrani predstavnici hrvatskog naroda
su Jagodnjak, Borovo i Trpinja, u njihova vijeća treba izabrati
po jednog Hrvata.
U općinska vijeća Cetingrada, Gunje i Svete Nedjelje (u Istarskoj
županiji) trebat će izabrati po jednog predstavnika bošnjačke
manjine, a u općinsko vijeće Bogdanovaca predstavnika ukrajinske
manjine.
U općinama Petrijanec (Varaždinska županija), Peteranec
(Koprivničko-križevačka), Darda, Jagodnjak, Kotoriba, Mala
Subotica, Podturen i Pribislavec u općinska će se vijeća birati
po jedan član iz reda romske manjine, a u općini Orehovica dva
člana. Jedan će se član iz romske manjine na jesen birati i u
skupštinu Međimurske županije.
Na svibanjskim izborima nije osigurana dovoljna zastupljenost
pripadnika mađarske manjine u općinama Darda, Draž i Erdut, pa će
se i u njima održati dopunski izbori. Ipak, treba napomenuti da
su u općini Draž od tri člana općinskog vijeća iz reda mađarske
manjine već izabrana dva, pa predstoji izbor još jednoga, a po
jedan se bira i u Dardi i u Erdutu.
Od četiri predstavnika talijanske nacionalne manjine u gradskom
vijeću Rovinja u svibnju su izabrana tri, na dopunskim izborima
treba će izabrati još jednoga. Po jednog člana iz te manjine
birat će se i u općinska vijeća Vižnjana i Vrsara te u županijsku
skupštinu Primorsko-goranske županije.
U 60-ak lokalnih jedinica u predstavnička će tijela trebati
izabrati članove iz reda srpske nacionalne manjine, najviše –
tri, u županijsku skupštinu Vukovarsko-srijemske županije, dva su
već izabrana. Po dva će se člana, primjerice, birati u općinska
vijeća Hrvatske Dubice, Rasinje, Đulovca, u županijske skupštine
Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Primorsko-goranske,
Ličko-senjske županije, Šibensko-kninske županije (dva su već
izabrana) itd.
Jednog svog člana srpska nacionalna manjina treba izabrati i u
skupštinu Grada Zagreba, koji ima status županije.
S pet na 80-ak izbora
Broj dopunskih izbora koji će se održati ove godine višestruko je
veći u odnosu na 2017. kada je Vlada raspisala dopunske izbore u
samo pet općina. Rezultat je to nedavnih promjena u Zakona o
lokalnim izborima.
O čemu se točno radi, objašnjava član i glasnogovornik DIP-a
Slaven Hojski.
Naime, Zakonom koji je bio na snazi 2017., odgovarajuća
zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina odnosno hrvatskog
naroda u vijećima i skupštinama postizala se popunjavanjem
predstavničkog tijela sa lista koje su sudjelovale na izborima.
Broj članova vijeća i skupština po takvom popunjavanju, mogao je
biti paran. Tek ako se primjenom tada važećih odredbi Zakona o
lokalnim izborima nije mogla osigurati zastupljenost pripadnika
nacionalnih manjina odnosno hrvatskog naroda u predstavničkim
tijelima, Vlada je raspisivala dopunske izbore u roku od 90 dana
od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice, kaže
Hojski.
Objašnjava i kako je izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim
izborima iz prosinca 2020. propisano da će Vlada raspisati
dopunske izbore, u roku od 90 dana od konstituiranja vijeća ili
skupštine neke jedinice.
“Dakle, neće se automatski nakon izbora ‘popunjavati’
predstavnička tijela pripadnicima nacionalnih manjina, radi
osiguranja njihove odgovarajuće zastupljenosti, već će odmah doći
do raspisivanja dopunskih izbora”, tumači Hojski.
Broj članova vijeća i skupština po provedenim dopunskim izborima
može biti paran.
Iz DIP-a poručuju i kako je u ovom trenutku preuranjeno govoriti
koliko će stajati provedba dopunskih izbora.