- Prelog i Mursko Središće po mnogočemu odskaču i razvijaju se brže u odnosu na ostatak Hrvatske. Dolaze mlade obitelji i strani investitori, kontinuirano se ulaže i baš na tome temeljim viziju razvoja svakog grada, pa tako i Zagreba - rekao je Horvat
Novi ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne
imovine Darko Horvat, koji je u prošlom
mandatu vodio Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta,
preuzeo je takozvani vrući krumpir od HNS-ova bivšeg
ministra Predraga Štromara – Zakon o
obnovi Zagreba nakon potresa, “težak” više od 11 milijardi eura.
Ministar Horvat dao je intervju Jutarnjem listu u kojem
govori o zakonu koji je ovih dana upućen u saborsku
proceduru.
Koje je izmjene Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa
doživio otkako ste prije tjedan dana preuzeli funkciju
ministra?
– Prije svega, u zakon smo unijeli omjere financiranja za
konstrukcijski dio obnove privatnih zgrada tako da 60 posto
sufinancira država, 20 posto lokalna ili regionalna samouprava, a
20 posto privatni vlasnici. Dakle, ovdje je važno pojasniti da se
takav omjer financiranja odnosi isključivo na konstrukcijski dio,
dok će cjelovita obnova u potpunosti ovisiti o samim vlasnicima.
Uz to, kad je riječ o zgradama javne namjene, njihova će se
obnova u potpunosti financirati sredstvima njihovih osnivača.
Postoji još nekoliko preinaka koje smo unijeli u sam tekst zakona
kako bi bio lakše provediv na terenu i kako bi se točno
definiralo tko što radi, odnosno što će biti čija nadležnost.
Koja će biti uloga Fonda za obnovu?
– U ovom ‘generacijskom pothvatu’, kako smo ga nazvali, Fond će
imati jednu od ključnih uloga u samoj provedbi zakona, kao i
programa mjera kojim ćemo pobliže definirati aktivnosti i
dinamiku obnove. Pritom, postoje dva smjera razmišljanja: prvo je
da Fond bude glavni ‘operativac’ u prikupljanju potrebnih
sredstava i vođenju same obnove, ali i da ugovara poslove obnove,
a drugo je da Fond bude zadužen za nadzor obnove dok je provode
upravitelji.
To je nešto što ćemo još definirati, ali u svakom slučaju želimo
zadržati kontrolu nad projektnom dokumentacijom i troškovnikom te
u zakon uvodimo gornju granicu mogućeg iznosa obnove kako bismo
izbjegli priču oko potencijalnih ‘profitera’. Ključ priče bit će
konačni nadzor, a posljednje izvješće revidenta trebalo bi imati
snagu uporabne dozvole. Na taj način želimo postići da se cijeli
postupak obnove maksimalno skrati i ubrza.
Sve su to lijepe želje, ali odakle nam novac za takav
pothvat?
– Nisu to samo želje, nego je riječ o postavljanju novog sustava
koji će imati jasna pravila ponašanja. Međutim, ne smije nam se
dogoditi da osnivanje Fonda znači dodatnu administraciju, nego
upravo suprotno, građanima želimo olakšati tako da točno znaju
kome se i za što moraju obratiti. Što se tiče sredstava,
podsjetit ću vas da smo u jednom dijelu s obnovom već počeli i za
to osigurali potreban iznos. Donesena je odluka o sufinanciranju
popravaka krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova i dizala. Također,
sufinancira se nabava kondenzacijskih bojlera.
Sufinanciramo i najam stanova za one čiji su domovi oštećeni u
potresu, a trenutačno nisu useljivi. Za sve to dosad je osigurano
oko 200 milijuna kuna. No, naravno da je puno važnije ono što nam
tek slijedi. Mi smo već poslali prijavu Europskom fondu
solidarnosti i ovih dana očekujemo isplatu 89 milijuna eura
akontacije od ukupno 496 milijuna eura. Zatim, sa Svjetskom
bankom sklopili smo ugovor o zajmu od 200 milijuna dolara za
obnovu bolnica i škola, a pregovaramo i s Razvojnom bankom Vijeća
Europe o povoljnom kreditu koji ćemo iskoristiti za početak
obnove zgrada. Ukupno, riječ je o sredstvima od 1,2 milijarde
eura, što je tek oko 10 posto ukupnog troška obnove, ali je i
dobar početak.
Kada dođe tih prvih 89 milijuna eura sljedeći tjedan, na
što ih planirate potrošiti?
– Krenut ćemo već s prvim natječajem za izradu projektne
dokumentacije, a u tome će nekretnine s crvenom naljepnicom imati
prioritet, dakle one koje su označene kao neuporabljive. Izuzetno
je važno da te zgrade što je prije moguće dovedemo do razine koja
neće ugrožavati život i zdravlje ljudi, ne samo onih koji tamo
stanuju, nego i onih koji prolaze i šeću pokraj njih.
Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba prepustili ste
uređenje stare povijesne jezgre. Zašto? Je li to neki dogovor
kako bi oni prestali kritizirati zakon?
– Povijesna jezgra Zagreba odmah ide u cjelovitu obnovu, što je
novitet u zakonu, i to tako da će se urediti posebnim programom
koji će provoditi gradski Zavod za prostorno uređenje. Nije to
stvar kritiziranja ili prestanka kritiziranja, nego konzultiranja
i umrežavanja struke koja vodi glavnu riječ. Štoviše, Zavod već
radi na pilot-projektu obnove, tzv. Bloku 19, kojim će se
odrediti prioriteti za blokove Donjeg grada.
Kad ćete predstaviti program mjera koji bi trebao biti
ključni dokument obnove?
– Inicijalni prijedlog programa mjera pri samom je kraju izrade i
očekujem da ćemo s njim brzo ići u javnu raspravu. Naravno,
provedba tih mjera uvelike će ovisiti o dostupnim izvorima
financiranja. Cilj je da s realizacijom mjera možemo početi odmah
nakon usvajanja samog zakona u Saboru, što očekujemo u prvoj
polovici rujna. Morat ćemo dobro odrediti prioritete, napraviti
podjelu lokacija i područja te kvalitetnu analizu zatečenog
stanja.
Znači li to da će opet ‘statičari’ obilaziti
grad?
– Ne, projektanti će, kad sklope ugovore, izaći na teren,
napraviti detaljnu procjenu zatečenog stanja i na osnovi te
analize predložiti obnovu. Isto tako, morat ćemo uključiti i one
koji su već počeli s obnovom, ne čekajući donošenje zakona, što
znači da ćemo priznavati i te troškove, ali sukladno izrađenom
projektu.
Opet ponavljam, ako ulazimo u konstrukcijsku obnovu, projektanti
jasno moraju reći što se i kako obnavlja te će završno izvješće
nadzornog inženjera biti vjerodostojan dokaz da je zgrada
spremna. Bez toga neće biti participacije državnog novca jer se
neće raditi stvari za koje nema kontrole.
S druge strane, ovih se dana mogu čuti i kritike zašto
država sufinancira privatnu imovinu.
– U cijeloj ovoj situaciji postoji velik broj pitanja i
argumenata koji se pojavljuju i kojt će sigurno trebati
raspraviti. Pitanje socijalne pravednosti sigurno je među njima,
a baš zbog takvih stvari predvidjeli smo da zakon ide u dva
čitanja. Međutim, podsjetit ću vas da je država u stopostotnom
iznosu financirala obnovu nakon rata, zatim slučajeve u
Dubrovniku, Stonu i Gunji.
Moj je stav također da privatni vlasnici u jednom dijelu moraju
sudjelovati u obnovi, zbog toga smo i uveli konkretne odnose u
sufinanciranju, no s druge strane moramo voditi računa o elementu
sigurnosti, što sam već spomenuo. Zato smo i napravili jasnu
distinkciju onoga što će biti obuhvaćeno konstrukcijskom obnovom,
dakle da se zgrade dovedu na zadovoljavajuću razinu sigurnosti,
te cjelovitom obnovom koja će podrazumijevati ponovno uređenje
interijera, promjenu fasade i slično, a što će vlasnici morati
napraviti sami.
Očekujete li da će zakon biti provediv u stvarnosti s
obzirom na to da često takve obnove zapnu na suglasnostima
suvlasnika?
– Upravo smo zbog toga odluku o obnovi konstrukcije spustili na
suglasnost 51 posto suvlasnika. Slažem se da situacija nije
idealna, ali sad je prilika da pokušamo riješiti i sve ostale
nedorečenosti koje su dosad postojale – od neriješenih
imovinskopravnih odnosa, nekretnina koje nisu upisane u
zemljišnim knjigama pa sve do nelegalnih objekata koji neće imati
pravo na ova sredstva ako nisu već prije pokrenuli postupak
legalizacije.
Za stvarnu obnovu je potrebna i vizija. Imate li vi
viziju Zagreba? Kako vi želite da Zagreb izgleda? Vi ste iz
Čakovca, što vama Zagreb znači?
– Malo ću vas samo ispraviti jer ja dolazim iz Donje Dubrave,
malog mjesta u Međimurju, koje se infrastrukturno također sve
više razvija. Vjerujem da su vam, uz Čakovec, poznati gradovi
Prelog i Mursko Središće, koji po mnogočemu odskaču i razvijaju
se brže u odnosu na ostatak Hrvatske. Ovdje se doseljavaju mlade
obitelji, dolaze nam strani investitori, kontinuirano se događaju
nova ulaganja, razvija se infrastruktura unutar samih gradova i
oko njih i baš na tome temeljim viziju razvoja svakog grada, pa
tako i Zagreba.
No, potpuni fokus u ovom je trenutku na njegovoj obnovi, odnosno
na tome da s njom što prije krenemo. Uz sve nedaće koje su nas
zadesile ove godine, prije dva dana bili smo svjedoci i velike
poplave koja nam pokazuje da nas čeka itekako mnogo posla jer je
potres očito doveo i do nekih oštećenja u konstrukcijama ispod
zemlje.