- Integracija romske nacionalne manjine je nasušna potreba i svi koji smo dionici političkog života dužni smo raditi na njoj bez iskorištavanja tih problema u političke svrhe - rekao je Srpak u Saboru
Saborski zastupnik Dražen Srpak danas je na
16. sjednici Hrvatskog sabora sudjelovao u pojedinačnoj
raspravi te je iznio stajalište u ime Kluba zastupnika
HDZ-a na temu Izvješća o provođenju Ustavnog zakona o
pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u
državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu za potrebe
nacionalnih manjina.
>>> Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina (PDF)
– Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, ministri, državni
tajnici te kolege zastupnici, zakonski preduvjeti za uvođenje
ravnopravne službene uporabe jezika i pisma nacionalne manjine
regulirani su od strane države i ispunjeni u 27 jedinica lokalne
samouprave. Što se tiče izdavanja osobnih iskaznica, najviše ih
je tiskanih za talijansku nacionalnu manjinu i zabilježen je
porast izdavanja od 17% u 2018. g u odnosu na 2017. godinu.
Napomenimo da su među predmetima koji su vođeni ili koji su mogli
biti vođeni na manjinskom jeziku tijekom 2018. godine talijanski
jezik, mađarski jezik, češki jezik, slovački jezik, rusinski
jezik, ukrajinski jezik i srpski jezik.
Pravo pripadnika nacionalnih manjina na obrazovanje na svom
jeziku i pismu zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske. Spomenuto
pravo ostvaruju se kroz tri osnovna modela: Model A – nastava na
jeziku i pismu nacionalnih manjina, Model B – dvojezična nastava
i Model C – njegovanje jezika i kulture. Uz navedene modele
postoje i posebni oblici nastave: ljetna škola, zimska škola te
posebni programi za uključivanje učenika romske nacionalne
manjine u odgojno-obrazovni sustav. U pedagoškoj godini
2018./2019. 79 dječjih vrtića provode program javnih potreba za
djecu pripadnike nacionalnih manjina s ukupno 2.506 djece.
Primjer dobre prakse je DV Maslačak Mursko Središće. Integrirano
je 35 djece romske nacionalne manjine u četiri odgojno-obrazovne
skupine u redoviti 10-satni program. Troškove snosi Ministarstvo
znanosti i obrazovanja te GMS, a osiguran je i besplatni
prijevoz. U školskoj godini 2018./2019. osnovnoškolskim odgojem i
obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina u svim
modelima obrazovanja obuhvaćeno je ukupno 7.013 učenika,
srednjoškolskim obrazovanjem obuhvaćeno je 1.459 učenika.
Tijekom 2018. godine postignut je daljnji napredak na području
obrazovanja uključivanjem djece i učenika romske nacionalne
manjine na svim razinama obrazovnog sustava, a sukladno
Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje
2013.-2020. Čitav iznos u Državnom proračunu za provođenje
navedene Strategije u 2018. godini iznosi 32.382.658.58 kn.
Za djecu romske nacionalne manjine osigurava se uključivanje u
programe predškolskog odgoja kako bi se premostio jaz između
socijalno-ekonomske situacije u kojoj djeca te manjine žive jer
je za uspješnost njihovog obrazovanja izuzetno važno što ranije
uključivanje u programe predškolskog odgoja i obrazovanja.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja stipendira sve redovite
učenike srednjih škola, pripadnike romske nacionalne manjine
iznosom od 5.000 kn godišnje i visokoškolske sa 10.000 kn.
Da su mjere Vlade RH kvalitetno i dobro usmjerene dokazuje i
činjenica o zamjetnom padu evidentiranih nezaposlenih osoba
romske nacionalne manjine. U prosincu 2018. godine evidentiran je
pad nezaposlenih osoba od 15,81% u odnosu na prosinac 2017. Visok
porast od čak 18,98% bilježi se i u okviru korištenja mjera
za poticanje zapošljavanja.
Također, vidljivi su pomaci i u području kvalitete i dostupnosti
zdravstvene zaštite za pripadnike romske nacionalne manjine.
Jednaki je napredak zabilježen i na uključivanju romske
nacionalne manjine u kulturni i društveni život. Vrijedi tako
istaknuti da je krovna romska organizacija, Savez Roma u
Republici Hrvatskoj “KALI SARA” ostvarila financijsku potporu u
iznosu od 4.437.185,25 kuna.
Trebamo međutim istaknuti da kod međimurskih Roma postoji problem
materinjeg jezika. Međimurski Romi govore arhaičnim rumunjskim,
bajaškim jezikom (limba d Bajaš) koji nije kodificiran, a
kodificiran jezik svih Roma, odnosno romani čib, ne razumiju.
Imamo tako situaciju u kojoj djeca romske nacionalne manjine u
Međimurju nemaju mogućnost organizacije nastave na svojem jeziku,
a hrvatski jezik mnogi ne razumiju dobro.
Moram se također referirati na tvrdnje iz govora zastupnika
Kajtazija. Točno je da u Međimurju živi veliki
broj romske nacionalne manjine. Netočno pak je da se ne ulaže u
tu zajednicu. Samo u romskom naselju u sastavu grada Mursko
Središće uloženo je dva milijuna eura iz programa IPA te je
naselje u potpunosti uređeno. Boravak romske djece u gradskom
vrtiću sufinancira se s 300 tisuća kuna godišnje uz niz drugih
obveza koje se sufinanciraju iz gradskog proračuna. Na razini
županije je to zasigurno višemilijunski iznos. Zdravstvena skrb
je jednako dostupna svima.
Unatoč tome ima puno problema koje čine pojedinci, naglašavam
pojedinci, zadnji slučaj je kad su vatrogasci koji su izašli na
izazvani požar, gađani kamenjem, vjerojatno za nagradu što su
izašli. Drago mi je što je također zastupnik Kajtazi osudio takvo
ponašanje. Integracija romske nacionalne manjine je nasušna
potreba i svi koji smo dionici političkog života dužni smo raditi
na njoj bez iskorištavanja tih problema u političke svrhe.