- Dolaze važni parlamenarni i lokalni izbori i želimo da se prije njih modernizira izborni sistem, kako bi građani kojima život promijeni planove mogli obaviti građansku čast i dužnost - kaže Andročec
Zoran Andročec, direktor udruženja INGRA-DET sa
sjedištem u Düsseldorfu, danas je u Njemačkoj objavio kako
radnici traže izmjenu izbornog zakonodavstva, jer su spriječeni
izaći na izbore radi privremenog poslovnog ili privatnog boravka
u inozemstvu.
– Budući da je došlo do drugog izbornog kruga te kako je
došlo do promjene poslovnih planova, na dan izbora
5. siječnja 2020. zateći ću se u Rimu. Htio sam glasati kod
prijatelja veleposlanika pri Svetoj Stolici, no nemoguća misija.
Zvao sam GK i DIP pa su mi rekli da je zadnja promjena u
registraciji birača bila moguća do 25. siječnja 2019. Onda
nismo znali gdje će nas odvesti život i posao.
Kako Državno izborno povjerenstvo nije izašlo ususret građaninu i
realnostima (nema promjena, nema dopisnog i elektronskog
glasanja), smatram da mi je onemogućeno glasovanje. Oštećen je
sve veći broj hrvatskih državljana na privremenom boravku i
radu u inozemstvu. I da je sve idealno na sadašnji starinski
način konzulati i veleposlanstva ne mogu primiti niti 10%
registriranih birača.
Dolaze važni parlamenarni i lokalni izbori i želimo da se prije
njih modernizira izborni sistem, kako bi građani kojima život
promijeni planove mogli obaviti građansku čast i dužnost – kazao
je Andročec.
– U navedenom se radi o zakonskoj diskriminaciji građana sa
stalnim prebivalištem u RH u usporedbi s građanima, koji nemaju
isto prebivalište. Da sam odjavljen iz RH mogao bih doći s
osobnom kartom i glasati bez prepreka. Ova zakonska mjera potiče
odjavljivanje i iseljavanje iz Hrvatske, a ujedno i sve veći
broj građana RH uzima drugo EU državljanstvo radi ostvarivanja
većih političkih i ekonomskih prava. Radi se o odredbama Zakona o
registru birača.
Prvo veliko iznenađenje je bilo kad je umro Predsjednik
Tuđman, kad smo išli u Ministarstvo uprave
gledati Knjigu birača pa smo ustanovili da se u prvih 10 godina
Hrvatske nove države nisu omogućila državljanstva iseljenim
Hrvatima, tj. obje strane nisu pokazale djelotvoran interes.
Mislili smo da zbilja su vani tri ili četiri milijuna hrvatskih
državljana, izvan BiH korpusa. To jednostavno nije tako. Porezna
i poslovna i pravosudna politika RH je zapreka povećanju broja
birača – komentirao je Andročec.
– DIP radi sve striktno po zakonu, ali ne prati provedbu i ne
dojavljuje zakonodavcu i Vrhovnom sudu povratnu informaciju o
izlascima i kapacitetima biračkih mjesta, da se iznjedre
moderne izmjene izbornog zakonodavstva. Već se i u Africi glasa
dopisno i elektronski. Najlakše je građaninu reći NE! – zaključio
je.