U četvrtak je u Hrvatskom saboru izglasan zakonski paket kojim se deregulira dio profesionalnih usluga u strukovnoj komori arhitekata te komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.
U četvrtak je u Hrvatskom saboru izglasan
zakonski paket kojim se deregulira dio profesionalnih usluga u
strukovnoj komori arhitekata te komorama inženjera u
graditeljstvu i prostornom uređenju.
Tako je, primjerice, ukinuta obveza članstva u Komori za
inženjere gradilišta i voditelje radove, čime će
poslodavci biti izravno oslobođeni od parafiskalnog nameta koji
je godišnje iznosio 1.800 kuna po radniku, što
je ušteda od oko 10 milijuna kuna. Uz to, otvara
se put slobodnoj tržišnoj konkurenciji i brži pristup tržištu
rada za mlade ljude, kao i rastu produktivnosti hrvatskog
gospodarstva.
Pri donošenju ovih izmjena vodilo se računa prvenstveno o
sigurnosti i zaštiti struke, a svi poslodavci i radnici koji žele
koristiti usluge komora i dalje će imati tu mogućnost kroz
dobrovoljni upis.
Izmjene zakona dio su kontinuiranih reformskih mjera koje provodi
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja s ciljem
stvaranja povoljnijeg investicijskog okruženja.
Ova mjera će izravno utjecati na veću konkurentnost
graditeljstva, kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana u
zemlji, a uvest će se i mogućnost izbora koja je osnova tržišnog
gospodarstva.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i
prostornoga uređenja Predrag Štromar istaknuo je
kako izmjene zakona omogućavaju uštede poduzetnicima i obrtnicima
koje pak mogu preusmjeriti na druge stavke pa tako i veće plaće
radnicima.
– Ako poduzetnicima smanjimo namete, ta sredstva mogu
preusmjeriti u investicije, nove tehnologije ili plaće radnicima.
Ukinuli smo obavezno članstvo u strukovnim komorama, ali ostavili
mogućnost dobrovoljnog upisa. Na komorama je sad da ponude svoje
usluge na tržištu i siguran sam da će se stručnjaci dobrovoljno
učlanjivati ako od toga budu imali jasne koristi. Ovom mjerom
otvaramo tržište i uvodimo red, a to uvijek smeta onima koji
naučili živjeti na račun tuđeg rada – dodao je Štromar.
Vrijedi podsjetiti Hrvatska ima 300 reguliranih
zanimanja, što je 100 više do prosjeka Europske
unije. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
nastavit će s provođenjem različitih mjera kojima je cilj daljnja
deregulacija i uvođenje poštenih tržišnih principa. Od
slobodnijeg, odnosno liberalnijeg, tržišta korist će na kraju
imati svi – poduzetnici, radnici, ali i strukovna udruženja koje
će zasigurno podignuti razinu kvalitete usluga kako bi privukla
ili zadržala članstvo.