Pred Vladom je izazov dubinske promjene zadnjeg kruga porezne reforme, o čemu politički razgovori još nisu počeli, ali poručuju da će se sve znati tijekom sljedeća dva tjedna
Odluči li premijer Andrej Plenković još jednom
odgoditi ili čak odustati od izbornog obećanja o smanjenju opće
stope PDV-a s 25 na 24 posto, u tome će imati potporu
koalicijskih partnera, većine stručnjaka, ali i sindikata.
Čelnici sindikalnih središnjica već su krajem srpnja, nakon
objave mjera iz četvrtog kruga porezne reforme, apelirali da se
ne ide u smanjenje PDV-a, a šef Nezavisnih hrvatskih sindikata
Krešimir Sever danas ponavlja kako bi “objeručke
pozdravio” odustajanje od te mjere. Pred Vladom je, međutim, sada
zadatak da preusmjeri oko dvije milijarde kuna koje bi zbog
odustajanja od smanjenja opće stope ostale u državnoj blagajni, a
ideje kako bi država trebala utrošiti taj novac vrlo su
različite.
Dio novca ide u veće plaće
S obzirom na “nabujale” zahtjeve sindikata javnih službi koji
traže veće plaće za učitelje, medicinske sestre, policiju i
pravosudne policajce, očito je da će se dio novca morati
usmjeriti u povećanje plaća. To je, uostalom, bio i “okidač” za
premijerovu izjavu kako se razgovara o svemu, pa i o odustajanju
od smanjenja opće stope PDV-a, no politika i sindikati u tome
imaju različit pristup, a u načinu na koji bi dizali plaće
razlikuju se i pojedini koalicijski partneri. HDZ, naime, zastupa
stav da bi plaće trebalo povećati horizontalno svima, odnosno da
treba razgovarati o podizanju osnovice za izračun plaća u
državnim i javnim službama, no HNS je čvrsto uz zahtjeve
učiteljskih sindikata da se plaće u prosvjeti korigiraju putem
koeficijenata, i to za šest posto.
Uz to, HNS je još ljetos najavio da će amandmanom na zakone koji
bi trebali osigurati provođenje četvrtog kruga porezne reforme
predložiti jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 20 posto i od
toga u međuvremenu nisu odustali. Njihov Davor
Nađi jučer nam je kazao kako je riječ o mjeri koja će se
kad-tad morati provesti te da se s koalicijskim partnerima
razgovara hoće li to biti ove ili iduće godine. Takav pristup
značio bi smanjenje stope kojom se oporezuje velika većina plaća
u Hrvatskoj, ali i ukidanje stope od 36 posto kojom se oporezuju
najviše plaće, za što sindikati ne žele ni čuti.
– To bi bilo izvan razuma. Argument je da bi se ukidanjem najviše
stope zadržali liječnici ili informatičari, no na veliku većinu
njih ta se stopa ne odnosi. Njezino ukidanje pogodovalo bi samo
članovima uprava – tumači Krešimir Sever, uvjeren da bi trebalo
razmisliti i o snažnijem oporezivanju “bezobrazno visokih plaća
koje neki sami sebi dijele”. S obzirom na ovakvu reakciju
sindikata, teško da bi se Vlada u izbornoj godini usudila ukidati
najvišu poreznu stopu.
Sever se pritom zauzima za razdvajanje stope od 24 posto na dva
dijela, što bi značilo uvođenje dodatne, niže stope poreza na
dohodak, koju zagovaraju i drugi sindikati. SSSH je primjerice u
javnoj raspravi na zakonske izmjene, koja je u tijeku, predložio
vraćanje stope od 12 posto. Obje sindikalne središnjice
zagovaraju i povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 3800 na 4370,
odnosno 5000 kuna. To je od samog početka porezne reforme bila i
ideja dijela vladajućih stranaka, no ministar financija
Zdravko Marić tada je uzvraćao kako je Hrvatska
već sada među zemljama EU koje imaju nižu stopu oporezivanja
dohotka te kako 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj i nije u
škarama poreza na dohodak. Posljednjih dana iz Banskih dvora
stižu naznake da se ipak razmišlja i o takvoj mogućnosti.
Bandić nije za mjere za mlade
Problem je, međutim, što je porez na dohodak prihod jedinica
lokalne samouprave pa svako smanjenje nailazi na kritike i
protivljenje gradonačelnika, kojih je u Saboru nemali broj. Na
priču o novom rezanju gradskih prihoda teško da bi ostao miran
zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je
još lani burno reagirao na smanjenje prihoda od poreza na dohodak
i promet nekretnina te prijetio da takva reforma neće dobiti
podršku njegove stranke i tražio uvođenje poreza na nekretnine.
Kako se neslužbeno može čuti, zagrebački gradonačelnik nije
najbolje reagirao ni na najnovije mjere kojima bi se od plaćanja
poreza na dohodak u cijelosti ili djelomice oslobodilo mlade od
30 godina. A Bandićev klub u Saboru broji 12 zastupnika. U Vladi
kažu kako su sve održive opcije na stolu, no politički razgovori
o novoj verziji porezne reforme još uvijek nisu počeli. O svemu
će se, kažu, odlučivati tijekom sljedeća dva tjedna.