Prema rezultatima istraživanja CRO Demoskopa za RTL, da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik.
U redovnom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop RTL Danas otkriva
koje političke stranke počinju padati, a koje rasti, ima li
iznenađenja u poretku kao i treba li se vladajući HDZ zabrinuti?
Istraživanje o preferencijama birača za listopad donosi i
analizira Damira Gregoret.
Prema rezultatima istraživanja CRO Demoskopa za RTL, da su
parlamentarni izbori provedeni početkom listopada, HDZ bi bio
relativni izborni pobjednik. Podrška vodećem HDZ-u blago raste
dok je SDP zaustavio petomjesečni rast, no prednost je i dalje
tek nešto iznad statističke pogreške.
HDZ blago raste, SDP zaustavio rast
Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s
izborom od 27,4 posto, pola postotnog poena više nego u rujnu (
27,0 posto iz rujna).
SDP je na 24,3 posto, nešto manje nego u rujnu (24,4 posto u
rujnu), čime je zaustavljen petomjesečni rast. U listopadu prošle
godine HDZ je imao sličnu potporu, a SDP je bio na manje od 18
posto potpore.
Treći izbor i dalje je lista Mislava Kolakušića.
Bivši sudac, sada europarlamentarac koji izbjegava medije i
oglašava se na društvenim mrežama, a želi biti i predsjednik i
premijer i ministar, bilježi rast potpore – sada je na 6,1 posto
(u odnosu na 5,9 posto u rujnu). Nakon fijaska na Europskim
izborima, a onda i nedavne potpore Miroslavu
Škori MOST nastavlja rasti, sada je na 5,5 posto potpore
(u rujnu 5,0 posto).
Živi zid najveći gubitnik
Blagi rast bilježi i HSS koji je sada na 3,5 posto (u rujnu 3,3
posto). Neovisni za Hrvatsku, nakon raspada, nastavljaju padati,
Bira ih 2,2 posto ispitanika (u rujnu 2,6 posto). Nešto manje ima
stranka zagrebačkoga gradonačelnika Milana
Bandića – 2 posto (1,9 posto u rujnu), dok stranku
bivšega člana Živog zida Ivana Pernara, sada predsjednika stranke
koja nosi njegovo ime, bira 1,9 posto ispitanika (1,7 u rujnu).
Istu potporu ima i njegova bivša stranka Živi zid (1,9 posto,
jednako kao i u rujnu). Prošle je godine u listopadu Živi zid
bilježio potporu veću od 12 posto, tako da je ta lista na
godišnjoj razini najveći gubitnik. HDZ-ov partner HNS, nakon
odlaska Matije Posavca bilježi blagi pad, sada
su na 1,7 posto (u odnosu na 1,9 u rujnu) tako da
suprotstavljanje Blaženke Divjak, ministrice iz
njihove kvote, premijeru zbog plaća učiteljima i nije pozitivno
utjecalo na rejting.
Ostalih je 3,8 posto, a neodlučni 11 posto.
Grabar-Kitarović više nije prvi izbor
Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović
više nije vodeća na ljestvici najpozitivnijih političara. S te
pozicije, kao i prije dva mjeseca, smijenio ju je premijer i šef
HDZ-a Andrej Plenković.
Predsjednika Vlade i HDZ-a kao najpozitivnijega domaćeg
političara vidi 11,2 posto ispitanika (10,9 posto u rujnu).
Kolindu Grabar-Kitarović, kandidatkinju za predsjednicu i, i
dalje prvu osobu Pantovčaka, najpozitivnijom ocjenjuje nešto
manje ispitanika nego prošlog mjeseca – 10,4 posto (11,2 posto u
rujnu). Njezin izazivač Zoran Milanović je
najpozitivniji za 7,6 posto ispitanika, bilježi rast nešto iznad
postotnog poena (6,4 posto u rujnu). Ministar financija
Zdravko Marić i dalje je četvrti izbor s 3,6
posto, ali pada (5,2 posto u rujnu).
Ivan Pernar nešto bolje stoji nego prošlog
mjeseca, ali i dalje je najpozitivniji za manje od 3 posto
ispitanika (2,9 posto u odnosu na rujanskih 2,7). Iako su i dalje
u top 10, pad na ovoj prestižnoj ljestvici bilježe i Miroslav
Škoro (2,7), Mislav Kolakušić (2,6) i Davor
Bernardić (2,3). Oni su ispod 3 posto.
Najviše je i ovoga mjeseca onih koji poručuju da nitko od
političara nije najpozitivniji – više od petine ispitanika šalje
upravo takvu poruku (22 posto). Ostalih je 5,4 posto, a ne zna
11,2 posto ispitanih.
Najnegativniji političar
Premda je premijer Andrej Plenković najpozitivniji, on i dalje
drži vrh i ljestvice najnegativnijeg političara. Da je on
najnegativniji političar, misli nešto više ispitanika nego u
rujnu, njih 19,7 posto (19 posto u rujnu). Njegov partner
Milorad Pupovac i dalje je drugi izbor s 12,5
posto (12,7 posto u rujnu). Zorana Milanovića najnegativnijim
vidi 9 posto ispitanika; gotovo dvostruko više nego u rujnu. (5,0
posto u rujnu). Više negativnih glasova ima i Kolinda Grabar
Kitarović, takvom ju vidi 7 posto ispitanika (4,8 posto u rujnu).
Više je i onih koji šefa oporbe Davora Bernardića negativno
ocjenjuju – 4,6 posto (2,7 posto u rujnu), dok je nakon smjene,
unatoč početku istrage i aktiviranju saborskog mandata
ispitanicima Lovro Kuščević ispao iz fokusa,
dvostruko manje ispitanika ga negativno ocjenjuje (3,1 posto u
listopadu u odnosu na rujanskih 6,7 posto). Pada negativni
doživljaj i Milana Bandića (3,0 posto), a u top 10 je, godinama
politički neaktivan, i bivši premijer Ivo
Sanader (2,1 posto).
Da su svi političari negativni, poručuje gotovo deset posto
ispitanika (9,8 posto). Ostalih je 1,9 posto, a ne zna 12,8
posto.
Pad ocjena radu Ureda predsjednice RH
Smjer kretanja zemlje u listopadu podupire 21,7 posto građana
(prema 21,3 posto iz rujna). U ovomjesečnom istraživanju 72,2
posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u
odnosu na 68,4 posto iz rujna.
Pada i ocjena rada Ureda predsjednice RH. I dalje je trojka, ali
2,88 je nova najniža ocjena rada Ureda predsjednice
Grabar-Kitarović (u rujnu 2,96, a u listopadu prošle godine
3,32). Ocjena Vladi blago raste, ali i dalje je to tek dovoljan,
dva (2,18), dok najnižu ocijenu, već tradicionalno ima Sabor.
Povratkom zastupnika u saborske klupe ocijena je nešto pala
(1,86).