Ervin Vičević premijeru Plenkoviću: ‘Ne tražimo novce nego samo vašu suglasnost!’

Općina Selnica ima velike probleme zbog nečijeg nesavjesnog poslovanja u nedavnoj prošlosti. Od Vlade ne traže novac, nego samo suglasnost kako bi mogli dobiti kredit od poslovne banke i potom normalno funkcionirati

Dugovi Općine Selnica prema Geodetskom zavodu Split na ime obavljanja poslova katastarskih izmjera presudom Trgovačkog suda u Zagrebu s kamatama i sudskim troškovima iznosi preko 3,6 milijuna kuna i Općina ih ne može platiti iz svog proračuna.

Kada su mnogi zakazali, poglavito DORH, Vičević je krenuo tražiti rješenje i pronašao ga je u jednoj poslovnoj banci koja je spremna dati kredit od 5,5 milijuna kuna uz godišnju kamatu od 2 posto, a jamstvo treba biti renta koju Općina dobiva od INA-e, koja je svojevoljno bila spremna dati 2 milijuna kuna za rješenje ovog problema, ali nije uspjelo.

Ovaj puta se traži suglasnost Hrvatske vlade te Vičević, premijeru i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću šalje otvoreno pismo, koje je danas, u srijedu, 29. kolovoza predstavio novinarima na prigodnoj konferenciji. Pismo prenosimo u cijelosti, a Vičević je kazao kako očekuje podršku međimurskih saborskih zastupnika, ovom zahtjevu ili zamolbi, čijim odobravanjem bi selničkim žilama nova krv tekla, zdravija, optimističkija i u domovinu vjerujuća.

– Poštovani premijeru, pišem Vam ovo pismo u nadi pronalaska rješenja. 2009. godine bivši načelnik potpisao je ugovor s Geodetskim zavodom Split i Državnom geodetskom upravom o izradi novog katastra nekretnina za dijelove k.o. Selnica i k.o. Zebanec. Ugovor je potpisan bez odluke Vijeća i bez stavke u proračunu. Vrijednost potpisanog ugovora 2009. godine iznosa je 3,6 milijuna kuna, odnosno bila je veća 2 i pol puta od samog proračuna Općine. Uputio sam primjedbu tadašnjoj županijskoj vlasti, no na sve primjedbe, pisane i nepisane, nitko nije reagirao. Postavljaju se 2 ključna pitanja: “Kako je DGU-a uopće mogla potpisati radove tolike vrijednosti bez prethodne provjere može li Općina uopće financirati takav jedan veliki projekt te kako je država mogla dozvoliti da netko preuzima obveze bez ikakva pokrića?”

Situacije su počele pristizati već 2009. godine. DGU ih ovjerava, tadašnji općinski načelnik ih skriva, a dug se gomila jer ne postoji stavka u proračunu i potrebno je čekati 2010. godinu. U 2010. godini plaća se nekolicina situacija, međutim za ostale nema pokrića jer Općina ima problem financiranja zbog drugih obveza koje su također preuzete bez pokrića. Ponovno nitko ne reagira, pa čak ni DGU koja je trebala uvidjeti da nešto nije u redu. GZ Split 2012. godine prema nalazima revizije vidi da su prikupljena sredstva od mještana za tu namjenu potrošena. Sredstva nisu otišla GZ Split, već su potrošena nenamjenski.

2013. godine preuzimam dužnost načelnika i nailazim na niz otvorenih problema. Redom ih počinjem rješavati te kroz godinu dana uviđam napredak, ali nailazim na problem velikog dugovanja prema GZ Split. Sudski spor s GZ Split je otvoren i u procesu. 2014. godine dolazim na ideju uzimanja pozajmice od poduzeća INA. Uz pomoć varaždinskog župana i poznavatelja situacije Radimira Čačića dolazim i do vrha uprave INA-e te se na moju inicijativu organizira sastanak vodstva INA-e i Ministarstva finacija. Sastanak je odobrio tadašnji minstar financija Boris Lalovac.

U vrlo kratkom roku INA prihvaća moju ideju o isplati pozajmice Općini, a kao pokriće imaju plinsku rentu koja se isplatom treba započeti 2015. godine. Jasno naglašavaju kako njima iznos od 1,5 do 2 milijuna kuna ne predstavlja problem, no nedugo nakon toga u Ministarstvu počinju politički pritisci tadašnjeg dijela koalicijskih partnera i sve staje uz nikad dano konkretno objašnjenje zašto tadašnja Vlada to nije odobrila. Moram napomenuti da je tada bila prihvaćena moja ideja, danas bi već pola pozajmice bilo vraćeno, a sam sudski spor ne bi ni postojao. U travnju ove godine donesena je presuda prema kojoj, osim glavnice, Općina mora plaititi 2,5 milijuna kuna kamata i 400 tisuća sudskih troškova. Ponovno tražim rješenje i vidim ga u zalogu dionica međimurskog stabilnog poduzeća u kojem Općina ima dionice. Direktor preporuča razgovor s direktorom jedne banke. Nakon razgovora,na s obzirom na ponuđeno, banka je spremna odobriti kredit u visini od 5,5 milijuna kuna. Osiguranje za plaćanje je dobiveni prihod od plinske rente kojeg Općina prima na mjesečnoj razini te iznosi nešto više od 50 tisuća kuna.

S ostalim prihodima Općina može i dalje normalno funkcionirati. Jasno mi je da nam bilanca ne ide u korist i još niz drugih traženih parametara, a odgovorno tvrdim da je Općina zadnjih 5 godina stabilna. Javnim novcem se raspolaže odgovorno, a posebno smo osjetljivi na potrebe građana. Uvedene su božićnice, uskrsnice za umirovljenike, pomažemo socijalno ugroženim mještanima i jedni smo od rijetkih koji financiramo roditeljima predškolu. Potvrda uloženog truda i rada je i dobiveno priznanje za transparentnost općinskog proračuna.

Gospodine Plenkoviću, molim Vas, da Vlada razmotri ovaj problem i da zajedničkim snagama nađemo rješenje što je prije, kako bi Općina spremno dočekala pravomoćnu presudu. Nadam se da shvaćate moju poziciju. Jasno je da blokadom Općine prestaje odvijanje njezina normalnog rada, prestaje sufinanciranje svih socijalnih davanja, plaćanja režija i svega onoga što sada Općina rješava redovito i bez problema – stoji u pismu koje će se proslijediti i Udruzi općina RH, saborskim zastupnicima s područja Međimurja i ministru gospodarstva Darku Horvatu.