U Ministarstvu ističu da predloženim izmjenama žele unaprijediti sustav rast stvaranja izdašnijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline
Ministarstvo financija u četvrtak je pustilo u javnu raspravu
nacrte prijedloga izmjene nekoliko poreznih zakona, kojima se
između ostalog predviđa proširenje primjene snižene stope PDV-a
od 13 posto od 2019., smanjenje opće stope poreza na dodanu
vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020. te daljnje smanjenje
stope poreza na promet nekretninama s 4 na 3 posto.
U Hrvatskoj se sada primjenjuju tri stope PDV-a – opća stopa od
25 i dvije snižene stope od 5 i 13 posto. Kako bi se rasteretilo
gospodarstvo, nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama
zakona o PDV-u predlaže se smanjenje opće stope PDV-a na 24 posto
od 1. siječnja 2020. godine.
Početkom kolovoza premijer Andrej Plenković
najavio je da se od iduće godine planira dodatno porezno
rasterećenje od 2,7 milijarde kuna, napomenuvši tada da Vlada
nije odustala od snižavanja opće stope PDV-a za jedan postotni
bod nego se razmatra da se to umjesto od iduće godine napravi od
1. siječnja 2020.
U zakonskom prijedlogu također se navodi da “s obzirom na to da
opća stopa PDV-a stvara visoki regresivni učinak, potrebno je
proširiti primjenu snižene stope PDV-a 13 posto kako bi se
smanjio regresivni učinak PDV-a na najosjetljivije skupine
građana, a ujedno će smanjenje regresivnog učinka dovesti do
rasterećenja gospodarstva u cjelini”.
Stopa PDV-a od 13 posto primjenjivala bi se od iduće godine na
dječje pelene, svježe i rashlađeno meso, ribu, voće i povrće.
Nedavno je ministar financija Zdravko Marić
kazao kako računice Ministarstva pokazuju da bi, pod
pretpostavkom korekcije cijena tih proizvoda nakon snižavanja
stope PDV-a, to u strukturi potrošnje prosječnoj hrvatskoj
obitelji donijelo 872 kune godišnje.
S obzirom na predložene promjene u vezi s proširenjem primjene
snižene stope PDV-a 13 posto, procjenjuje se da će one imati
utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u
iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godišnje.
Predlažu se i izmjene odredbi o korištenju osobnih automobila za
privatne potrebe, za koje je izvršen odbitak 50 posto pretporeza,
što je potrebno radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije u
pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i
prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime,
sada imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili
najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz
čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predlaže
brisanje tog praga vrijednosti.
Predloženo je i da od iduće godine, radi učinkovitosti ubiranja
poreza i smanjenju različitih vrsta zlouporaba, porezni obveznici
ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak
(prag za ulazak je trenutno 300 tisuća kuna), a ne kao sada s
početkom iduće kalendarske godine.
Pojednostavljuje se i ispunjavanje poreznih obveza koje proizlaze
iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske
usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i
elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici
koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji,
odnosno u Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje.
Tako se uz ostalo, uvodi se prag od 77.000 kuna kako bi se
poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge
države članice u vrijednosti manjoj od tog iznosa pojednostavilo
poslovanje.
Više pročitajte klikom ovdje.