U mirovinskoj reformi Vlada nije poštovala samo jedan zahtjev Europske komisije - da povlaštene mirovine približi radničkima
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić
jučerašnji je dan proveo u predstavljanju detalja mirovinske
reforme članovima raznih povjerenstava u kojima se, osim
socijalnih partnera i stručnjaka, nalaze i predstavnici privatnih
mirovinskih fondova. Njih je šokirala najava da će osiguranici
drugog stupa moći dobiti 27 posto dodatka na mirovinu tek nakon
što se vrate u prvi mirovinski stup. Vladina odluka o otvaranju
drugog stupa obrazložena je kao duboko socijalna i pravedna jer
se njome sprečava pad mirovina generacijama koje su rođene 1962.
godine i kasnije.
Četvrtinu manja mirovina
Svima koji su rođeni do 1961. godine država na mirovinu dodaje 27
posto kako bi pokrila pad primanja koji je nastao zbog prelaska
na računanje mirovina prema plaćama u cijelom radnom vijeku, a ne
prema deset najpovoljnijih godina. Dodatak je ispregovarao
Ivo Sanader uoči parlamentarnih izbora, ali nije
ga predvidio za osiguranike drugog stupa, koji danas
predstavljaju većinu zaposlenih. U međuvremenu je došla velika
ekonomska kriza, a od pristupanja Europskoj uniji, i masovne
migracije zbog kojih se dramatično promijenila dobna struktura
stanovništva.
Prvi obvezni osiguranici drugog stupa lani su počeli odlaziti u
mirovinu i ona je za četvrtinu niža od mirovina ljudi koji su
rođeni mjesec-dva prije njih. Vraćanje osiguranika drugog stupa
pod okrilje države zasjenilo je druge važne promjene koje će
stupiti na snagu od 1. siječnja 2019. godine, poput dizanja
radnog vijeka na 67 godina već od 2031. godine, jaču penalizaciju
prijevremenog odlaska u mirovinu ili otvaranje prostora za
masovnije zapošljavanje umirovljenika. U ovom je trenutku na
četiri sata zaposleno oko deset tisuća umirovljenika, i to 4389
starosnih umirovljenika, zatim 5253 osobe s djelomičnim gubitkom
radne sposobnosti te 636 djelatnih vojnih osoba u invalidskoj
mirovini.
Od iduće godine uz zadržavanje postojeće mirovine četiri će sata
moći raditi gotovo sve skupine umirovljenika. Kako bi se
kontrolirali javni izdaci za mirovine, dulji radni vijek i
obeshrabrivanje prijevremenih mirovina jedna je od ključnih
preporuka Europske komisije. Hrvatska prednjači po mladosti
umirovljenika i njihovu kratkom radnom vijeku, a stanovništvo
stari. Svaki četvrti Hrvat ili Hrvatica 2030. godine bit će
stariji od 65 godina.
Vlada procjenjuje da će kasniji odlazak u mirovinu i dulji radni
vijek smanjiti javne izdatke za mirovine za približno 14
milijardi kuna u iduća dva desetljeća, što nije mali novac. No,
iz ovog reformskog paketa ispao je treći zahtjev Europske
komisije, a on se odnosi na sređivanje povlaštenih mirovina i
njihovo približavanje radničkim mirovinama. Dodatak na mirovine
dosad nije bio u fokusu Europske komisije.
‘Dodatak u drugi stup’
– Vraćanje osiguranika drugog stupa u prvi stup faktička je
demontaža drugog stupa – kategoričan je Danijel
Nestić, stručnjak za mirovine s Ekonomskog instituta,
koji smatra da drugi stup neće imati smisla nakon što se 97 posto
osiguranika vrati u prvi stup. Njegov je prijedlog da se dodatak
prenese i na drugi stup proporcionalno uplatama u prvi stup. Kako
u ovoj priči prolaze osiguranici? Nestićeve simulacije pokazuju
da bi s dodatkom buduće mirovine gotovo svih drugostupaša bile
veće od sadašnjih, a on državu godišnje stoji oko dvije milijarde
kuna!
Ministarstvo rada tvrdi da bi radnici s malim i nižim plaćama
prošli lošije jer se na njih ne bi primjenjivale odredbe o
najnižim mirovinama. Bez dodatka, ostanak u drugom stupu isplati
se samo rijetkima. Kako god ova priča završi, Željko
Lovrinčević s Ekonomskog instituta tvrdi da će se u
godinama koje dolaze mirovine pretvoriti u socijalnu pomoć, mladi
odlaze, stanovništvo stari, a rezerve države sve su manje. U
ovome trenutku na računima osiguranika drugog stupa nalazi se 25
milijardi kuna dobiti ostvarene ulaganjem 70 milijardi kuna
uplaćenih doprinosa.
Mladen Novosel, predsjednik SSSH, kaže da drugi
stup nikad nije bio privlačan sindikatima te bi oni radije da
ljudi koji sada rade osiguravaju sredstva za sadašnje
umirovljenike, dok bi se za njihove mirovine trebali pobrinuti
buduće generacije. A kako bi to izgledalo u stvarnosti, lako se
pokaže na primjeru. U Hrvatskoj na jednog radnika dolazi jedan
umirovljenik, što znači da taj radnik u prosjeku mjesečno za
mirovine izdvaja 1800 kuna pa ni mirovina ne može biti veća od te
svote.
Drugi stup bi po Vladinu prijedlogu postao odličan izvor prihoda
za državni proračun jer će se u njega sliti zarada koju su
mirovinska osiguravajuća društva ostvarila ulaganjem mirovinske
štednje. Također, svi koji se vrate u prvi stup sa sobom nose i
velik miraz – u prosjeku oko 300 tisuća kuna mirovinske štednje!
Procjena je predlagača zakona da će u idućih dvadeset godina
povratnici osigurati 87 milijardi kuna viška, što bi mogla biti
polovica trenutačno nedostajuće svote koju država mora
doplaćivati za mirovine.