OV ŠTRIGOVA Tko je taj koji će reći ovo je hrvatski, a ovo slovenski pas?

Pod predsjedanjem svog predsjednika Stjepana Pozderca, Općinsko vijeće Štrigove održalo je svoju 6. sjednicu na kojoj je između ostaloga, donijelo Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim te divljim životinjama.

Vijećnici su za Zakon i odredbe koje pripisuje po ovom pitanju rekli kako je nebulozan i smiješan te da oni koji su ga pisali nemaju veze sa stvarnošću, poglavito o ovakvim, ruralnim područjima te tako sudjeluju u groznoj politici raseljavanja Hrvata u druge države.

Razgovaralo se o tome kako je teško evidentirati broj životinja i utvrditi vlasnike, pogotovo na ovom području kamo dolaze psi i mačke lutalice iz susjedne Slovenije te se vijećnici, ali i žitelji pitaju hoće li komunalni redar Vid Marčec vlasnike pasa i mačaka lutalica tražiti po Razkrižju, Ljutomeru, Koprivi, Gibini, Vešćici, Pritrigi i ostalim susjednim slovenskim naseljima.

– Nebuloza je i smiješan je taj tko je pisao ovaj zakon, jer očito je nema veze sa stvarnošću ovdje na terenu, gdje nam pse mogu pustiti oni iz Ljutomera na primjer, a nadzornik ili inspektor ga zatekne u mojem dvorištu i kako nije označen, mene će kazniti, kazao je Ivan Frlin.

Na kraju je odlučeno kako će se pristupiti čipiranju-označivanju životinja što je preduvjet za eventualno sterilizaciju i druge postupke koje je zakon predvidio. Za pse i mačke lutalice moguća i prihvatljiva je sterilizacija, a sve ovo preskupo je i za mještane i za općinu gdje su psi stvarnost za svako domaćinstvo, odnosno grunt.

Prema postojećoj evidenciji na području Štrigove ima više pasa i mačaka nego domaćinstava. Bilo je i oprečnih mišljenja pa je tako vijećnica Verica Sović kazala kako pojedini ljudi nemaju za hranu i osnovne potrebe, a imaju psa.

Vrlo ljudski, emotivno i logično je replicirao viječnik Antun Zadravec, rekavši kako su uvijek i uvijek ovdašnji ljudi, siromašni i bogati imali pse, pa makar i na lancu, ali su ih imali jer pas je ovdje tradicija i dokaz kako je pas čovjeku najbolji prijatelj.

Zaključno, donijeta je u ovom trenutku jedina razumna odluka, a to je da se obavi čipiranje (označavanje) pasa i mačaka, a sve ostalo ostaje u domeni prakse na terenu.

Nama će netko propisivati gdje ćemo kompostirati

Gotovo identičnu ocjenu i raspravu, kao o točki sa psima i mačkama imale su točke Dnevnog reda: Prijedlog odluke o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja mješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i Prijedlog Odluke o utvrđivanju davatelja usluge i prikupljanja mješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada.

Za razliku od interesnih skupina i zakonodavca, vijećnici znaju kakvo je stanje, situacija i mišljenje žitelja Štrigove, a prema zakonodavcima i političarima ‘bolje da ovo nije naše’ te su raspravljali na razini realnog i objektivnog stanja.

Drugačije od onih kojima je dano, da iz ureda na jednom od šest katova zagrebačkog zdanja donose zakone o dvjema prije napisanim stvarima.

– I do sada i sada, a i ubuduće će prirodni otpad negdje završiti i ne znam čemu sada ove kante, vreće i na kraju veće cijene, kazao je Antun Zadravec, čovjek koji zna svaki dijelić općine i žitelja svakog poznaje.

Verica Sović, pak je rekla: – Nama koji smo sve sami kvalitetno napravili za potrebe gnoja i gnojnice sada bude netko, nekakav zakon određivao, možemo li ili ne u njemu kompostirati bio ostatke. Ovo je katastrofa za ruralni kraj.

Ivan Frlin, je ustvrdio kako je očito da nikoga nije briga za ove ljude niti ekologiju nego je sve čisti ‘biznis’.

– Imamo gnojne jame koje mogu i trebaju (p)ostati kompostare, a ne sada izmišljati nekave plastične posude ili vreće, a naravno one koji ne mogu po zakonu, jer su stari, sami, bolesni i nemoćni, novčano kazniti. I onda netko postavlja pitanje zbog čega ljudi odlaze iz ovog kraja, prisnažio je Ivan Frlin.

Vijećnici su na kraju ‘zbog mira u kući’ donijeli odluku većinom glasova, odnosno Mihael Krznarić je bio suzdržan.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije