Saborski zastupnik Veljko Kajtazi često je u fokusu javnosti zbog svojih britkih političkih poruka. Čovjek koji u Saboru predstavlja Rome ovih je dana ponovno izazvao pozornost primjedbom na naziv predstave ‘Ciganin, ali najljepši’, koja je nedavno premijerno prikazana u HNK.
>>> KRISTIAN NOVAK Možda je vrijeme da si Romi izaberu legitimnog predstavnika
S Kajtazijem je Večernji list razgovarali o tome, privatnom životu, ali i o problemima hrvatskih Roma.
Obišli ste ovih dana Rome u Međimurju i okolici Siska, što su vam poručili?
Za razliku od drugih nacionalnih manjina, romska zajednica ima nekoliko strateških dokumenata koje je donijela Vlada, a koji nisu realizirani. Na žalost, iako su ti dokumenti, koje je Vlada donijela o poboljšanju uvjeta života Roma, jako dobri, te su njima obuhvaćeni svi problemi, teško ih se provodi na operativnoj razini, a za to ne postoji nikakva odgovornost.
Romi nemaju osnovne uvjete za život, još uvijek imaju problema sa stanovanjem, školovanjem, zapošljavanjem i sa zdravstvenim osiguranjem. Tu ulaziš u začarani krug. U romskim naseljima još nema vode, struje i asfalta jer nema dovoljno političke volje za rješavanje tih problema. U Hrvatskoj ima 17 tisuća Roma, a samo je 20 posto njih riješilo svoje probleme. Sami, bez pomoći države i fondova Europske unije.
Jeste li razgovarali s premijerom Plenkovićem, što vam je rekao?
Problem Roma u Hrvatskoj nije samo zbog ove Vlade, već zbog svih Vlada u Hrvatskoj. Na žalost, ti problemi postoje otkad su Romi na ovim prostorima. Procjenjuje se da su prvi Romi na područje Hrvatske, odnosno Dubrovnika, došli još u 14. stoljeću. Romi su prihvatili i običaje i kulturu u svim zemljama u koje su došli. Mijenjaju imena i prezimena kako bi opstali u ovom društvu koje im ne pruža ni minimum. Nije dovoljno nekom omogućiti školovanje ako mu se poslije neće otvoriti mogućnost zapošljavanja.
Nas Roma ima oko 25 milijuna u Europi i nemamo svoju matičnu državu, ali unatoč diskriminaciji i predrasudama, opstajemo. Službeno je u Hrvatskoj zaposleno samo pet Roma koji rade u javnim ustanovama! Otkad sam postao saborski zastupnik prije sedam godina, uspio sam napraviti iskorak, ali to nije dovoljno. Pokrenuli smo i proces legalizacije romskih naselja. Ali, za to treba jako puno sredstava i zato bi Vlada to trebala preuzeti na sebe i izvući potrebna sredstva iz fondova EU. Dosad smo procesom legalizacije obuhvatili više od tisuću romskih objekata, a od ove Vlade očekujem da proces završi.
Zašto Romi najčešće skupljaju staro željezo?
Na žalost, kada su Romi kopali po smeću, nitko nije reagirao, a sad je i puno ostalih građana prisiljeno na to. Romi su počeli skupljati željezo jer ne žele prositi i tu su opet naišli na brojne prepreke. To je bio način za opstanak u raznim uvjetima. Ako bih morao istaknuti jedno zanimanje, rekao bih da su Romi prije svega dobri trgovci. To ih je na kraju i dovelo na ove prostore.
Istina je da mnogi opstaju skupljanjem sekundarnih sirovina, ali i taj način opstanka ugrožen je nakon što se su se ulaskom u EU postrožila pravila koja to reguliraju. Za ono malo željeza što skupe kažnjava ih Ministarstvo unutarnjih poslova ili centri za socijalnu skrb. Na taj način mi od zdravih, mladih i sposobnih Roma radimo invalide jer im ne omogućujemo da rade. P
aradoksalno je da mi tražimo uvođenje radne snage iz stranih država, a imamo mlade i zdrave Rome koji žele raditi i samo ih treba educirati. Velik je problem što Romi, baš kao i ostali, a posebno mladi, teško dolaze do posla. Međutim, Romi se često susreću i s dodatnim ograničenjima pa, kada se jave na natječaj putem telefona, izgleda sve u redu, ali kada dođu na razgovor i poslodavac vidi da su tamnoputi, vrlo često se dogodi da čuju rečenicu: “Javit ćemo vam se naknadno.” Što se, naravno, nikada ne dogodi. Imali smo slučaj da jedna gospođa nije htjela primiti na praksu Romkinju.
Rekla je da će radije platiti kaznu. Ona je zaista platila kaznu od šest tisuća kuna i ostala pri svom stavu. Isto kao kad je jedna romska obitelj tražila kredit u banci koji im je odbijen jer su Romi. Nakon šest mjeseci, kada je ta obitelj promijenila imena i prezimena, dobili su kredit. To je strašno.
Ima li u posljednje vrijeme primjera zlostavljanja Roma u Hrvatskoj?
Naravno da ima. Zlostavljanja se događaju u svakom većem naselju, a najviše u Međimurskoj županiji, gdje ima najviše pripadnika romske zajednice. Isto tako osuđujem postupke i romske manjine prema većinskom stanovništvu. Moramo osigurati minimalne uvjete za život svih građana. Mogu prihvatiti da se romsko dijete uprlja, ali ne i da smrdi jer nema uvjete za održavanje osnovne higijene. Zbog toga pravim veliki pritisak na Vladu i na Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje kako bi njihov rad obuhvatio i Rome.
Mislim da za ova pitanja dosad nije bilo dovoljno senzibiliteta, pogotovo na razini javnih politika. Po uzoru na druge države, moramo naći bolji model – recimo ukidanje ovisnosti o socijalnoj pomoći, osiguranje minimalnim uvjeta života uz obvezno zapošljavanje koje bi onemogućilo da od mladih i sposobnih Roma nepotrebno pravimo invalide.
S druge strane, kod nas u Hrvatskoj velik broj ljudi ne mari kako će i na koji način Rom živjeti, hoće li e skupljati boce ili željezo ili će krasti od drugih da opstane, ući u supermarket i ukrasti nešto hrane. To je, na žalost danas borba za opstanak. Nikada Rom nije ušao u banku i ukrao milijun kuna. Oni, ako i čine štetu… to je uglavnom sitni kriminal, kako bi opstali.
Koliko danas romska obitelj u Hrvatskoj prosječno ima djece?
Za razliku od proteklih godina, dolazi mlada generacija Roma koja drugačije razmišlja i organizira svoj život. Danas je neki prosjek od dvoje do četvero djece. Isto tako se podignula i dobna granica kada se Romi vjenčaju. Svi znamo kako su se nekada vjenčavali kao djeca, a sada se žene nakon 20-e godine.
– Ja sam legitimni predstavnik Roma u Hrvatskoj i molim vas nemojte nas nazivati Ciganima. Svi znamo što se smatra pod pojmom “ciganin”, prljav, kradljivac…. Dok sam ja njihov legitimni predstavnik, ne želim da netko moje Rome naziva Ciganima. – poručio je.
Cijeli intervju pročitajze na Večernjem.hr.
