Izmjene Ovršnog zakona, jednog od sedam Mostovih jamstava, tema je o kojoj danas raspravljaju saborski zastupnici. Tim prijedlogom predviđa se mogućnost jednokratne odgode ovrhe obiteljima bez prihoda ili imovine potrebne za namirenje troška stanovanja.
Mostov Miroslav Šimić kako bi država onima koji ispunjavaju uvijete za priznanje prava u sustavu socijalne skrbi, a ovršena im je jedina nekretnina u kojoj stanuju, osigurala pravo na smještaj u trajanju od 18 mjeseci i to u nekretninama u državnom vlasništvu, a ako ih nema u istoj ili susjednoj lokalnoj jedinici Centar za socijalnu skrb snosio bi im troškove smještaja.
– Svakodnevna praksa pokazuje manjkavost sustava i mogućnost za zlouporabu. Namjera nam je sustav unaprijediti, a u cilju zaštite socijalno najugroženijih građana dodatno urediti sustav ovrhe nad nekretninama. Što se tiče prava na smještaj od 18 mjeseci u državnim stanovima, smatramo da bi se tim rješnjem stavile u funkciju nekretnine u vlasništvu RH koje trenutno nisu iskorištene, a posljedično bi se napustilo rješenje prema kojem ovršenik ima pravo koristiti nekretninu prodanu u ovrsi kao najmoprimac godinu dana od donošenja zaključka o prodaji nekretnine – objasnio je Šimić.
Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida pitao je Šimića što će biti s ljudima nakon što istekne tih 18 mjeseci osiguranog smještaja.
– Tada država najčešće preko Ministarstva obrane deložira vlastite građanem najčešće branitelje? Bojim se da će se ovdje desiti da će se država naći u svojstvu ovrhovoditelja i da će stotine građana morati izbaciti na ulicu – primjetio je Sinčić, a Šimić mu je uzvratio kako će nakon 18 mjeseci Centar za socijalnu skrbu utvrditi mogu li građani sami plaćati smještaj ili ne. u slučaju da se utvrdi da ne mogu, dodaje, država će nastaviti plaćati troškove.
Međimurec Branimir Bunjac zastupnicima je odlučio na konkretnom primjeru pokazati jedan od najvećih problema ovrha. Na stranici Hrvatske odvjetničke komore se može izračunati trošak ovrhe, a on je istražio što bi bilo s dugom od 2 kune.
– Znači 2 kune sam dužan i moram platiti sastav prijedloga 75 kuna i PDV, javnobilježničku nagradu 60 kuna i PDV, stvarne izdatke odvjetnika 30 kuna i PDV, javnobilježnički trošak 30 kuna i PDV, potvrdu o pravomoćnosti i ovršnosti 30 kuna i PDV, pribavu potvrde pravomoćnosti i ovršnosti 250 kuna + PDV, sastav prijedloga za dostavu rješenja na provedbu 37 kuna i PDV i naknadni otpravak rješenja 30 kuna i PDV. Troškovi postupka za mojih 2 kune duga iznose 678,12 kuna.
Pa ovdje se radi ne o lihvarenju, ovdje se radi o lihvarenju biblijskih razmjera. Dug od 2 kune povećan je 330 puta. I vi to svi mirno gledate još uvodite Europski ovršni zakon. Zašto niste o tome govorili dok je bio referendum o EU, zašto građanima niste govorili što ih čeka nego ste govorili da ih čeka nekakva radna mjesta i navodno porast plaća – naglasio je Bunjac.
U Hrvatskoj je, nastavlja, u zadnjih 5 godina provedeno više od 7 milijuna ovrha temeljem kojih su razni posrednici najčešće uzeli 7,5 milijardi kuna odnosno milijardu eura.
– Temeljem toga, tih naknada, toga bogatstva kojeg su ponavljam uzeli od siromašni, oni su si nakupovali skupe automobile, jahte, privatne avione, najeli su se šampanjca, kavijara, ljetuju na Maldivima, na Karibima dok čestiti hrvatski građani i dalje naporno rade pokušavajući se spasiti od duga koji nema kraja.
Ovršni zakon štiti samo i jedino vjerovnike, on ne štiti dužnike, radi se o jednosmjernoj cesti koja dakle očito predstavlja jednu nepravdu i nasilje. O tome je hrvatska javnost jednodušna. Izmjene Ovršnoga zakona koje su danas pred nama većinu problema neće riješiti već smo čuli da će se broj ovršenih i blokiranih građana ustvari povećati europskim ovršnim nalogom – upozorava Bunjac.
