Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca i bivši potpredsjednik Sabora, je, baš kao što je na prošlim izborima bio i Predrag Štromar, na 14. mjestu liste koalicije SDP-HNS-HSS-HSU, a cilj je dohvatiti još jedan mandat više.
Milorad Batinić uspio je od malog i neprepoznatljivog gradića stvoriti grad koji je prepoznatljiv i izvan granica Hrvatske, a svoja iskustva namjerava prenijeti na cijelu regiju. Na natječaju prije dvije godine ‘Cities and The Regions of The Future 2014./2015.’ Ivanec je svrstan u top 10 mikro gradova u Europi (do 100.000 stanovnika) s najboljim strategijama za privlačenje i poticanje direktnih stranih ulaganja. Na ovogodišnjem natječaju ‘Europe’s Leading Ligths’ Ivanec je prvi na listi top 10 u Europi.
Upravo zahvaljujući tom imiđu Ivanec dobiva nove ulagače, a u konačnici, cilj je otvaranje novih radnih mjesta, ne samo u Ivancu, već na cijelom Sjeveru. Jer, gospodarski rast mjerljiv je isključivo otvaranjem novih radnih mjesta, ali i povećanjem prosjeka plaća. Upravo je to jedna od glavnih točki Batinićevog programa.
Što zapravo podrazumijeva ta fraza koju spominjete, da Sjever zaslužuje bolje?
Sjever je najrazvijenija regija, a brojke pokazuju da imamo porast investicija, porast radnih mjesta i rast prosjeka plaća. Od nas bi drugi trebali učiti. Na svu sreću ni ova prošla katastrofalna Vlada nije uspjela uništiti gospodarstvo na Sjeveru.
Upravo zbog toga ne želim više ići u Zagreb moljakati, na primjer, Hrvatske vode dopuštenje za uređenje potoka ili moljakati Hrvatske ceste da investiraju u naše prometnice. Isto tako, ne želim da više moramo moljakati za realizaciju projekata poput dogradnje bolnice ili izgradnju škola.
Tražit ćemo fiskalnu decentralizacija, ali i izmjenu zakona o upravljanju državnom imovinom. Prostori zjape prazni, nitko o njima ne vodi brigu niti se čini da je ikome u interesu da se prostori daju u najam. Jedino je rješenje darivanje državnih nekretnina jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Cilj je stavljanje državne imovine u funkciju novog zapošljavanja.
Treba izmijeniti Zakon o regionalnom razvoju te Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a cilj je da Općine i Gradovi imaju dovoljno sredstava u proračunima da udovolje barem minimalnim standardima u komunalnoj infrastrukturi te da realiziraju projekte koji omogućavaju građanima bolju kvalitetu života.
Što biste izdvojili kao najvažnije točke programa?
Primarni cilj je briga o građanima od najranije dobi pa do starosti. Većina naših gradova i općina na Sjeveru kroz subvencije potpomaže roditeljima novorođenih, a dodatno ću se zalagati i za izgradnju ili obnovu vrtića za naše najmlađe.
Uz povećanje broja radnih mjesta i povećanje prosjeka plaća te osiguravanje mladima uvjete za obrazovanje, što podrazumijeva stipendije, jeftini prijevoz i besplatne udžbenike, izdvojio bih još jednu važnu stavku za sam razvoj Sjevera, a to je bolja prometna povezanost. Tu je ključna relizacija projekta brze ceste Varaždin – Ivanec – Krapina, a cilj je povezati Varaždinsku i Krapinsko-Zagorsku županiju, te Međimursku županiju.
Ništa manja važna stavka je i zdravstvena zaštita, a tu podrazumijevamo, s jedne strane zdravstvenu i socijalnu skrb, a s druge strane realizaciju infrastrukturnih projekata u zdravstvu.
Često ste spominjali kako je decentralizacija nužna za razvoj Sjevera. Možete li to još malo pojasniti, možda s konkretnim primjerima?
Uz ono što sam ranije spomenuo, a vezano je uz decentralizaciju, HNS ima više zahtjeva za izmjene zakona, među njima i da će se tražiti da po 30 %, umjesto sada 5 %, vodne naknade i vodnog doprinosa ostane u jedinicama lokalne samouprave kako bi mogle kvalitetno reagirati na posljedice poplave, a ne čekati sporu reakciju države.
Temeljimo zahtjeve na Ustavu, prema kojem je država dužna pomagati slabije razvijena područja. Racionalni smo u proračunima i tražimo da lokalna samouprava ima inicijalna sredstva da se građanima mogu stvoriti jednaki preduvjeti kao ostatku Hrvatske. Sjever zaslužuje bolje i više.
Sad se događa da moramo čekati reakciju države i to ne samo kod ovog konkretnog slučaja s poplavama. JLS-ovi, gradovi, općine i županije su najbliža doticajna točka s građanima i stoga trebaju imati veće ovlasti. Ne tražimo mi više novca za sebe, nego tražimo ovlasti da prvi možemo pomoći građanima, a ne da moramo čekati da netko u Zagrebu odluči kad će i hoće li nam odobriti određene zahtjeve
Svaki građanin, sa svojim osobnim potrebama i ambicijama, jednako nam je bitan. I zato ćemo svim građanima omogućiti jednake šanse, a to možemo ostvariti jedino decentralizacijom ovlasti. Decentralizacija, posebice fiskalna, potrebna je kako bi se stvorili preduvjeti za razvoj gospodarstva.
Ako nema razvoja gospodarstva, onda nema ni radnih mjesta, kao ni prilika za mlade ljude i stoga nam je cilj da omogućimo građanima Sjevera što bolje uvjete i da ne moraju više odlaziti u potrazi za nečim boljim. Jedino povećanje broja zaposlenih i povećanje prosjeka plaća pravo je mjerilo gospodarskog oporavka, te Sjever treba učinit još boljim i razvijenijim.
Najaktivniji ste saborski zastupnik u Varaždinskoj županiji. Možete li predočiti građanima koje su to zapravo aktivnosti saborskog zastupnika i kako ste uspjeli aktivnostima nadmašiti ostale saborske zastupnike?
Nema tu neke mudrosti, samo sam ispunjavao svoju dužnost prema građanima. Žalosno je zapravo da pojedini saborski zastupnici samo zauzimaju mjesto u Saboru pa se uopće ne uključuju u rasprave. Žalosno je također i da su pojedini saborski zastupnici iz nekih drugih opcija glasovali za blokiranje projekata poput izgradnje škola i bolnica i da su glasali za ukidanje prijevoza za srednjoškolce.
Nije ih zapekla savjest što bi time velikom broju djece, pogotovo iz udaljenih krajeva, oduzeli svaku šansu za daljnje školovanje i otjerali ih ravno na ‘bauštelu’! Moj je cilj, a to ću i ostvariti, uvođenje obaveznog srednjoškolskog obrazovanja, a upravo sufinanciranje prijevoza jest preduvjet za to.
Poznato je da ste se iz saborskih klupa borili za sufinanciranje prijevoza učenika. Možda da se vratimo na tu temu. Vlada je ipak na kraju donijela odluku o sufinanciranju prijevoza, što slijedi dalje?
Jasno je da su donijeli odluku jer se bliže izbori i zato jer smo ih konstantno pritiskali. Treba podsjetiti kako je župan Predrag Štromar apelirao prema ministru obrazovanj Predragu Šustaru preko 170 puta. Osobno sam u više navrata u sabornici raspravljao o sufinanciranju prijevoza u namjeri da uvjerim ministra Šustara i premijera Oreškovića kako je sufinanciranje prijevoza neophodno. Međutim, odjeka nije bilo.
Također je i jasno da sadašnja Vlada HDZ-a i Mosta i dalje zagovara imovinski cenzus i ukidanje ovog modela sufinanciranja prijevoza. To je nedopustivo jer je upravo sufinanciranje prijevoza preduvjet za obavezno srednjoškolsko obrazovanje.
Stoga ne treba se zavaravati, kad bi HDZ i Most ponovo došli na vlast sasvim je sigurno da bi odmah ukinuli sufinanciranje prijevoza srednjoškolcima. Jer, oni kao da ne razumiju hrvatski kad im se ukazuje na to da je primjerice u pojedinim dijelovima naše županije zabilježen porast broja srednjoškolaca od čak 30 posto od kad je uvedeno sufinanciranje prijevoza.
Nažalost, kad bi se dogodilo da se sufinanciranje prijevoza ukine, mnogi roditelji svojoj djeci ne bi mogli priuštiti školovanje. Sigurno neću dopustiti da se to dogodi i zadnjim atomima snage ću se s kolegama iz HNS-a boriti da svi građani, a posebice mladi, imaju jednake šanse.
