Međimurski demokratski savez aktivno se uključio u inicijativu koja se protivi donošenju nove Mreže hitne medicine u Republici Hrvatskoj. Nakon što se MDS uključio u javnu raspravu putem e-savjetovanja, aktivisti MDS-a skupili su više od 300 potpisa podrške Peticiji Hitna je bitna.
Potpise su ravnatelju Hitne medicine u Čakovcu Tomislavu Novinščaku predali Željko Pavlic, predsjednik i Zlatko Lovrenčić, potpredsjednik MDS-a. Stavove MDS-a o ovoj problematici ovom prilikom iznio je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a:-Međimurski demokratski savez protivi se donošenju nove Mreže hitne medicine kojom se Čakovcu smanjuje broj timova hitne medicine s deset na pet.
– Ovakav prijedlog smatramo nepravednim, podcjenjivačkim i neprihvatljivim za Međimurje. MDS predlaže da se u Međimurju formiraju tri centra hitne pomoći; u Čakovcu sa 10 timova hitne medicine i u Prelogu i Murskom Središću sa po 5 timova. U dosadašnjoj Mreži u Međimurju su bila organizirana dva centra hitne pomoći; Čakovec sa 10 timova i Prelog sa 5 timova. Iako Međimurje ostaje sa istim ukupnim brojem timova – 15, novi prijedlog kvalitativno urušava sustav hitne pomoći u Međimurju.
Naime, nedopustivo je da se centru hitne medicine u Čakovcu, kao županijskom središtu, oduzme pet timova, jer bi konglomeracija oko
Čakovca od oko 40 000 stanovnika, čemu možemo dodati i specifične potrebe 5 000 osoba romske zajednice, ostala bez dosadašnjeg zdravstvenog standarda i pravodobne dostupnosti hitne medicine, što može ugroziti i ljudske živote – kazao je Pavlic te dodao: – Nisu nam poznati kriteriji po kojima je oformljena nova Mreža hitne medicine, ali bode u oči nejednak pristup pojedinim područjima i gradovima, što ukazuje na nedostatak jednakih kriterija pri formiranju Mreže.
To ukazuje ili na nestručnost Povjerenstva koje je predložilo Mrežu ili na političko ili zavičajno lobiranje. Pa tako, ne znamo kako tumačiti činjenicu da neki gradovi sa manjim brojem stanovnika od Čakovca (Umag, Gospić, Crikvenica, Krk, Imotski, Virovitica, Slatina) imaju 10 timova, a Čakovcu se taj broj smanjuje s 10 na 5. Međimurska županija jedina je županija, uz Krapinsko-zagorsku (ali koja ima čak 6 centara po 5 timova), koja nema barem jedan centar hitne pomoći od 10 timova, obično je smješten u županijskom središtu. Neravnopravnost je prisutna i u odnosu među županijama.
Već smo spomenuli da Međimurska županija sa 120 000 stanovnika ima 3 centra sa ukupno 15 timova, dok npr. Splitsko-dalmatinska županija sa 450 000 stanovnika ima 19 centara sa čak 110 timova. Uz to, ta županija je pokrivena i sa helikopterskom hitnom službom. Također, tu je i primjer Ličko-senjske županije koja ima 50 000 stanovnika, ali i 7 centara sa 40 timova. Uvažavajući sve specifičnosti ovih županija, debalans u ravnomjernom korištenju hitne službe u Hrvatskoj je očit.
To nam potvrđuje i činjenica da, ako bi primjenjivali proporcionalan sustav preraspodjele timova hitne pomoći, Međimurje bi, u odnosu na broj stanovnika (2.5%) imalo pravo na najmanje 22 tima (od 900 ukupno). MDS upozorava da bi , ukoliko bi ovakva Mreža hitne medicine bila usvojena, došlo do uspostavljanja neravnopravnih odnosa između pojedinih područja u Republici Hrvatskoj i pojedinih korisnika zdravstvene zaštite, jer bi neki korisnici zdravstvene zaštite, unatoč tome što i oni jednako pridonose u zdravstveni fond, bili diskriminirani i uskraćeni za često najvažniji i presudni segment zdravstvene zaštite, a to je hitna služba – riječi su Željka Pavlica.
