Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, Josip Požgaj, predsjednik Gradskog ogranka MDS-a, vijećnik u vijeću Grada Čakovca, Zlatko Lovrenčić, potpredsjednik MDS-a, član Odbora za zdravstvo Skupštine MŽ održali su danas konferenciju za javna glasila vezane u prijedlog nove Mreže hitne medicinske pomoći u Čakovcu.
Čelnici stranke su, između inog, istaknuli kako se Međimurski demokratski savez protivi se donošenju nove Mreže hitne medicine kojom se Čakovcu smanjuje broj timova hitne medicine s deset na pet.
– Ovakav prijedlog smatramo nepravednim, podcjenjivačkim i neprihvatljivim za Međimurje. MDS predlaže da se u Međimurje formiraju tri centra hitne pomoći; u Čakovcu sa 10 timova hitne medicine i u Prelogu i Murskom Središću sa po 5 timova – poruka je s konferencije.
Zbog čega sve to?
Hrvatski zavod za hitnu medicinu javnosti je predstavio prijedlog nove Mreže hitne medicine. Prijedlog je na raspravi do 2. svibnja 2016. i MDS koristi ovu priliku da iznese svoj stav o predloženim promjenama. U dosadašnjoj Mreži u Međimurju su bila organizirana dva centra hitne pomoći; Čakovec sa 10 timova i Prelog sa 5 timova. Iako Međimurje ostaje sa istim ukupnim brojem timova – 15, novi prijedlog kvalitativno urušava sustav hitne pomoći u Međimurju.
Naime, nedopustivo je da se centru hitne medicine u Čakovcu, kao županijskom središtu, oduzme pet timova, jer bi konglomeracija oko Čakovca od oko 40 000 stanovnika, čemu možemo dodati i specifične potrebe 5 000 osoba romske zajednice, ostala bez dosadašnjeg zdravstvenog standarda i pravodobne dostupnosti hitne medicine, što može ugroziti i ljudske živote. Nisu nam poznati kriteriji po kojima je oformljena nova Mreža hitne medicine, ali bode u oči nejednak pristup pojedinim područjima i gradovima, što ukazuje na nedostatak jednakih kriterija pri formiranju Mreže.
To ukazuje ili na nestručnost Povjerenstva koje je predložilo Mrežu ili na političko ili zavičajno lobiranje. Pa tako, ne znamo kako tumačiti činjenicu da neki gradovi s manjim brojem stanovnika od Čakovca (Umag, Gospić, Crikvenica, Krk, Imotski, Virovitica, Slatina) imaju 10 timova, a Čakovcu se taj broj smanjuje s 10 na 5. Međimurska županija jedina je županija, uz Krapinsko – zagorsku (ali koja ima čak 6 centara po 5 timova), koja nema barem jedan centar hitne pomoći od 10 timova, obično je smješten u županijskom središtu. Neravnopravnost je prisutna i u odnosu među županijama.
– Već smo spomenuli da Međimurska županija sa 120 000 stanovnika ima 3 centra sa ukupno 15 timova, dok npr. Splitsko – dalmatinska županija sa 450.000 stanovnika ima 19 centara sa čak 110 timova. Uz to, ta županija je pokrivena i s helikopterskom hitnom službom. Također, tu je i primjer Ličko – senjske županije koja ima 50 000 stanovnika, ali i 7 centara sa 40 timova.
Uvažavajući sve specifičnosti ovih županija, debalans u ravnomjernom korištenju hitne službe u Hrvatskoj je očit. To nam potvrđuje i činjenica da, ako bi primjenjivali proporcionalan sustav preraspodjele timova hitne pomoći, Međimurje bi, u odnosu na broj stanovnika (2.5%) imalo pravo na najmanje 22 tima (od 900 ukupno)-rečeno je i dodano kako se dešava se upravo suprotno, unatoč tome što se ovom novom Mrežom povećava ukupan broj timova u Hrvatskoj za 69, Međimurje ostaje na istom broju, ali sa značajnim nedostatkom u najvažnijem segmentu hitne pomoći.
MDS upozorava da bi, ukoliko bi ovakva Mreža hitne medicine bila usvojena, došlo do uspostavljanja neravnopravnih odnosa između pojedinih područja u Republici Hrvatskoj i pojedinih korisnika zdravstvene zaštite, jer bi neki korisnici zdravstvene zaštite, Međimurci, unatoč tome što i oni jednako pridonose u zdravstveni fond, bili diskriminirani i uskraćeni za često najvažniji i presudni segment zdravstvene zaštite, a to je hitna služba. Po tome bi Međimurci, onda bili, građani drugog reda u Republici Hrvatskoj.
Zbog svega toga MDS poziva Međimurce na akciju i to tako da se, u što većem broju, uključe u raspravu o prijedlogu nove Mreže hitne službe i to preko web stranice eSavjetovanje.