Vijesti / Naši ljudi
Naši ljudi
ODJEL NEONATOLOGIJE Ljudi s velikim srcem koji zbrinjavaju one najmlađe - novorođenčad
MH

PRIČE IZ BOLNICE

ODJEL NEONATOLOGIJE Ljudi s velikim srcem koji zbrinjavaju one najmlađe - novorođenčad

I majke su izuzetno važan dio našeg tima

Na drugom katu Županijske bolnice Čakovec djeluje Odjel neonatologije koji zbrinjava one najmlađe – novorođenčad. Smješten tik uz rađaonu i rodilište omogućuje holistički pristup majkama i bebama, koje na početku svog životnog puta imaju i najveći rizik da im se nešto dogodi. Stoga vam u ovotjednoj Priči iz bolnice predstavljamo Odjel neonatologije.

Priče iz bolnice - Odjel neonatologije Fotogalerija

Na Odjelu neonatologije Županijske bolnice Čakovec već puna dva desetljeća radi dr. Bernarda Medlobi Vinković (54) voditeljica Odjela. Po završetku Medicinskog fakulteta u Zagrebu pripravnički staž odradila je u tadašnjem Medicinskom centru Čakovec nakon čega se zaposlila u ambulanti opće medicine u Murskom Središću, gdje je radila dvije godine. 2001. završila je specijalizaciju iz pedijatrije na Rebru. Već punih 20 godina radi na Odjelu neonatologije gdje skrbi o najmlađima – novorođenčadi, a unatrag pet godina kao uži specijalist iz neontologije. 

- U osnovi sam oduvijek željela postati liječnik. Nekako se ta želja iskristalizirala već tijekom srednje škole. U to vrijeme bilo je dosta teško upisati medicinu, otprilike kao i sada. Na prijemnom je bilo 2.500 ljudi. Imala sam sreću i uspjela upisati, a o tome je ovisio i moj daljnji životni put, rekla je Medlobi Vinković.

- Liječnici u to doba nisu bili toliko deficitarni kao danas, ali studij medicine se pokazao kao dobra odluka jer već krajem fakulteta javile su se prve naznake deficita liječnika u Hrvatskoj, koji je nastavio rasti i zaoštravati se. Sad mi praktično mlade liječnike niti ne vidimo. Uz to, ukinut im je i pripravnički staž, napomenula je. 

Nakon što je dr. Jovanka Žvorc otišla u mirovinu dr Medlobi Vinković glavni je liječnik za novorođenčad u Županijskoj bolnici Čakovec. Dr. Mišel Šatrak je specijalizant pedijatrije, a dr. Kristina Milijančić, pedijatar, pak je na porodiljnom dopustu.

- Mi smo rodilište koje je prošle godine porodilo 1.100 djece. Ove godine, nažalost, broj poroda je pao i u našoj županiji kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Negativni trendovi po pitanju broja poroda i rađanja djece se nesmiljeno nastavljaju. Mladi ljudi ne odlučuju se tako brzo na rađanje djece, a i puno mladih u generativnom razdoblju, između 20 i  40 godina, je otišlo u inozemstvo, i to mi osjetimo. Sad smo na oko 850 poroda. Do kraja godine očekujemo da će to biti preko 1.000 djece, ali već sada vidimo da nećemo postići prošlogodišnju brojku, naglasila je.

BEZ OBZIRA NA BROJ PORODA POSLA UVIJEK IMA

- Mi smo zapravo rodilište gdje imamo dosta značajan udio romske populacije koju zbrinjavamo. Nažalost, majke romske nacionalnosti danas još uvijek nemaju adekvatnu skrb prije poroda, ne odazivaju se na prenatalne preglede, tako da nam često dođu doslovno s ulice, bez ijedne kontrole i onda mi automatski imamo više posla. U toj populacijskoj grupi ima i maloljetničke trudnoće i porođaja, što nosi i veći pobol kod novorođenčadi, djecu niske težine, koja su preuranjeno rođena i sl. Isto tako, i punoljetne Romkinje s velikim brojem poroda često rađaju djecu niže težine ili preuranjeno, istaknula je voditeljica Odjela neonatologije. 

Stoga je Odjel kompletno opremljen za zbrinjavanje novorođenčadi za koju znaju da će se roditi preuranjeno. Ponekad odrade i transport in utero, da majku presele u Zagreb ako ona rađa ispod 32. tjedna trudnoće, međutim često se to ne uspije odraditi jer majka dođe prekasno. Ukoliko se dijete rodi unutar termina, ali bolesno, s anomalijom srca, mozga, pluća, probavnog sustava, koja zahtijeva operativne zahvate, ono se stabilizira i premješta u Zagreb. 

MAJKE SU VAŽAN DIO NAŠEG TIMA

- Zdravu djecu zbrinjavamo na rodilištu. To su djeca koja su u rooming-inu, smještena uz majku i zajedno su do odlaska iz bolnice. Dijete gledamo uz mamu, rješavamo sve poteškoće koje dijete ima, pomažemo oko dojenja, mi smo baby friendly bolnica, djeca i mame su 24 sata zajedno i sve što radimo u rodilištu sa zdravom djecom radimo uz krevet mame, što se pokazalo najboljim za ishod djece. Tu su i postupci koje u rodilištu moramo odraditi, cijepljenje, uzimanje testova da bi se otkrile neke bolesti, ispitivanje sluha, vađenje krvi iz pete, napomenula je.

- Majka je važan dio našeg tima. Omogućujemo joj bliski kontakt s djetetom, stavljamo dijete na prsa ili joj pomognemo oko hranjena, provodimo klokansku skrb. I kad ona vidi da se zna brinuti za svoje nedonošće ili bolesno dijete, kad je ona u cijelom tom procesu liječenja stalno prisutna uz bebu, te vidi da dijete ide na bolje, mama se automatski osjeća kompetentnije, sposobnije, i takve mame imaju manje psihičkih poteškoća po porodu. Uz to, pokazalo se da ako je majka stalno prisutna uz bolesno dijete ishod liječenja je bolji, dodala je. 

- Prošla godina je bila nešto lošija. U našem rodilištu je rođeno petero djece težine ispod 1.000 grama. To su bila djeca ekstremna nezrela za život van maternice koju smo selili u Zagreb na daljnje liječenje. Od njih petero troje je preživjelo i danas su relativno dobro, dok je dvoje umrlo na Rebru, rekla je dr. Medlobi Vinković te dodala da neonatologija danas može učiniti puno, ali ne sve.  

- Medicina i neonatologija u Hrvatskoj u zadnjih su 20 godina jako napredovale i možemo puno napraviti. Smrtnost je smanjena, pobol djece je smanjen... Zahvaljujući tom napretku ljudi su izgubili svijest da dijete koje se rodi nije uvijek sastavim zdravo. Većina djece jest zdrava, ali postoje ona djeca koja zahtijevaju skrb. Roditelji vrlo često nisu svjesni te činjenice i nisu spremni na nju. Onda mi dolazimo i pomažemo. Često i mamu i roditelje moramo psihički nositi kroz tu situaciju. Mi na neonatologiji smo ponekad sretniji od roditelja kad se dijete rodi zdravo. Roditelji ne znaju što se sve može dogoditi, a mi znamo i, velim vam, kad u rađaoni stvari dobro prođu mi se često više radujemo od samih roditelja, dodala je. 

Broj djece na neonatologiji nije mjerilo koliko ima brige i posla oko njih. Ponekad i jedno dijete zahtjeva 24-satnu skrb, a ponekad brinu o četvero ili petero djece koja su primjerice ostala na neonatologiji jer su niske težine. 

Briga i praćenje djeteta nastavlja se i nakon odlaska kući. Rođenje djeteta prijavljuje se patronažnoj službi koja obično već drugi dan posjećuje majku. Ukoliko je potrebno, majka s djetetom dolazi na neonatologiju zbog praćenja žutice, vađenja nalaza ili UZV mozga.

OBITELJ MEDICINARA

Zbog posla i obiteljskih obveza dr. Medlobi Vinković ne ostane mnogo vremena za hobije. Prije je to bila briga za dvorište i vrt, no otkako je s obitelji preselila iz Strahonica u Čakovec u slobodno vrijeme pročita neku dobru knjigu ili pogleda film. Suprug Tomislav Vinković, također je liječnik, koji je nakon niza godina na Odjelu infektologije svoj radni put nastavio graditi u Sloveniji. Mlađa kćer Magda (14) učenica je osmog razreda, dok je starija Laura (20) odlučila slijediti roditeljske stope te studira medicinu. 

GLAVNA SESTRA JASMINA 

Uz doktoricu Medlobi Vinković o malim pacijentima neonatologije brine i glavna sestra Odjela Jasmina Srnec (39). Po završetku Srednje medicinske škole u Varaždinu Jasmina je upisala Zdravstveno veleučilište u Zagrebu gdje je stekla zvanje prvostupnice sestrinstva. Pripravnički staž odradila je u Županijskoj bolnici Čakovec, no kako tada nije bilo potrebe za zapošljavanjem osoblja njenog profila svoja je prva radna iskustva stjecala na Rebru na Zavodu za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu medicinu. Nakon godinu dana otvorilo se radno mjesto u Čakovcu te od 2008. radi na Odjelu neonatologije Županijske bolnice. 

- Pored doktorice Medlobi Vinković i dr. Šatraka koji je specijalizant na Odjelu radi još šest sestara. Malo nas je i stalno smo u manjku, no zato smo više obiteljski odjel. Svi znamo većinu toga o jedni drugima. Suradnja je odlična, uskačemo si i međusobno pomažemo, rekla je Jasmina te dodala - Dobro smo i opremljeni. Naravno da uvijek nešto fali, ali trudimo se da čim više toga zanavljamo i mijenjamo.

- Imamo monitoring, ali promatranje je najbitnije. Sestra je ta, naravno uz liječnike, koja je 24 sata uz novorođenčad i vidi te alarmira ako nešto s djetetom nije u redu. Prvo što gledate je dijete, kako se ponaša, kakav mu je tonus, boja kože, kako diše, i po tome se određuje stupanj hitnosti te kako treba reagirati, dodala je.

Iako smo na prvu mislili da na neonatologiji vlada tišina glavna sestra nas je razuvjerila da i ovdje zna biti prilično glasno. 

- Čuje se plač djeteta. Pogotovo kad trebaju jesti, tada znaju biti jako glasni. Naročito  ujutro, nakon kupanja, rekla je Srnec te dodala da je majčino mlijeko primarna ishrana.

- Najljepši dio posla je jutarnja njega. Kupanje, oblačene i „ušminkavanje” malih pacijenata. Ako je dijete smješteno u inkubator, njega se obavlja u inkubatoru. Dodir je izuzetno bitan i potreban djetetu. Iako novorođenče zna imati svakakve kablove po sebi, to ništa ne umanjuje skrb za njega. Dapače, još ga više pazimo, naglasila je glavna sestra. 

- Najteži dio je, naravno, kad se dogode one najteže situacije. Kad me zovu u 3 u noći jer novorođenče treba hitni premještaj u Zagreb, reanimaciju ili je vitalno ugroženo. To je 5, 6 čak i 7 sati adrenalina, ali u 99% slučajeva dobro završi, a onda osjećate zadovoljstvo jer ste dobro odradili posao i nekome pomogli, priznala je Srnec. 

- Što je dijete starije sve više traži pažnju, voli promatrati i slušati. Imamo i hobice koje se u pravilu koriste za prijevremeno rođenu i bolesnu djecu koja završe u inkubatoru, gdje krakovi hobotnice imitiraju pupkovinu pa im to damo da diraju prstićima, dodala je.

Nesretna epidemija koronavirusa i Odjelu neonatologije poremetila je rad. Kako ističe Srnec dosta ih je zatvorila. Covid pozitivna rodilja bila je izdvojena na Covid odjelu te, ukoliko je dijete bilo zdravo, ono je bilo smješteno uz majku što je djelatnicima Odjela  otežalo rad te se uz manjak osoblja nisu mogli posvetiti pacijentima onoliko koliko su željeli. No kad se stanje s koronom smirilo, a rodilje opet bile smještene u rodilištu sve se vratilo gotovo na normalu, samo uz korištenje zaštitne opreme. Najvažnije je da su i rodilje i djeca dobili adekvatnu skrb. 

Kad ne brine o nedonošćadi Jasmina Srnec slobodno  vrijeme provoditi u krugu obitelji, sa suprugom i dvoje djece. Vlasnica je dva psa, dvije mačke i dva zeca! Kako kaže ispušni ventil kod nagomilanog stres joj je fizička aktivnost, bilo da je riječ o šetnji s psima, bicikliranju ili pilatesu. 

Najnovije

Reci što misliš!