Danas je Svjetski dan umjetnosti, a tom nam je prigodom Dominik Padarić otvorio vrata svog rada i svojih i planova
Najpoznatiji međimurski bariton, Dominik Padarić iz Žabnika, ime je koje je svoj put kao solist izgradio kroz mnoge hrvatske i europske pozornice. U posljednje je vrijeme jak naglasak stavio na međimursku popevku, njenu interpretaciju i prenošenje znanja na sve koji su željni učenja.
Švicarci će učiti uz Dominika
Jedini od tih su, ni manje ni više, hrvatski Švicarci! Radi se o Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu “Fala” iz Schaffhausena koji trenutačno postavljaju Međimurje kao koreografiju i poželjeli su kvalitetno ime od kojeg mogu učiti o našem lijepom kraju.
Društvene mreže dovele su ih do Dominika koji je s radošću prihvatio njihov poziv pa će tako krajem svibnja provesti četiri dana u Švicarskoj. Prvi će dan posvetiti predavanju o međimurskoj popevki, ali i o običajima, tradiciji, Božiću, korizmi, Uskrsu…
“Drugi dio predavanja je radni dio, postavit ćemo seminar pjevanja, a naglasak će ponajviše biti na tehnici pjevanja i izgovoru međimurskog”, objašnjava nam Dominik, uz posebnu želju da sve bude što bliže autohtonom.
Inače, HKUD Fala su se prošle godine predstavili kao gosti iz inozemstva na Vinkovačkim jesenima, a Dominik govori kako je to sve mlada ekipa koja radi izuzetno kvalitetno.
“Zamolio sam ih da mi pošalju neke snimke kako rade Međimurje, a najbolje ću to vidjeti uživo – njihovo držanje, što točno rade s tijelo, disanje i slično. Ovaj put ćemo raditi samo na pjevanju jer za ples naprosto nema vremena”, govori nam Dominik.
Već je raspisao par aranžmana međimurskih popevki koje im planira ostaviti, a među njima su “Dok sem snočka išla dimo’, “Snočka sem sadila kitu rožmarina”, “Kak je teško našu ljubav tajiti” i “Moja mama v Međimurju”, koja je karakteristična za Gornje Međimurje.
“Od svih napjeva u Hrvatskoj, međimurska popevka ima najveći raspon što se tiče glasa, zato ju je jako teško pjevati i interpretirati. Jako je bitna emocija kad se pjeva međimurska popevka. Mislim da se svaki može povezati s njom, ali ako ju pjeva netko tko nije iz Međimurja, prvo ju mora razumjeti. Ne samo riječi, nego i o čemu pjevaš. Tek onda možeš povezati neku priču i emociju, da nije samo puko pjevanje. Možeš ti imati najljepši glas, ali ako publika ne osjeti emociju u glasu i interpretaciju, onda ti je badava sve”, objašnjava nam Dominik.
Nadalje govori da se i njemu zna dogoditi da neku riječ ne razumije, no tada kreće u istraživanje. Često pita starije i iskusnije od sebe, poput profesora Stjepana Hranjeca koji to ima u malom prstu. Kaže nam Dominik: “Prema popevki i prema izvođenju popevke treba imati veliko strahopoštovanje.”
Toga njemu ne fali – od malih nogu je aktivan u KUD-u u koji ga je pozvao Dražen Crnčec, vjeran je bio međimurskoj popevki i u srednjoj školi kod profesorice Blanke Tkalčić, a sada ga jako veseli što to znanje produbljuje kod dugogodišnjeg umjetničkog voditelja LADA, profesora Bojana Pogrmilovića.
Velika su to imena, no velika je i Dominikova namjera podići svijest o važnosti educiranja svih onih koji izvode međimursku popevku. Kao dugogodišnji organizator Dječje smotre međimurske popevke, pohvaljuje kvalitetan rad s mladima u vrtićima i školama.
Napominje da se vidi kontinuiran rast kvalitete izvođenja i rada s mladima i želja mu je da se kroz vrtiće i škole još više uči o tome, a izniman doprinos tome sada ima i Dan međimurske popevke i njezine vrijednosti koje je prepoznala Međimurska županija.
“To su ljudi koji su najbolji u tom području. Dali su srce i duše za hrvatsku kulturu, za tradicijsku baštinu i pokazali su to svojim radom”, iskren je Dominik.
Od Žabnika do Krapine
Njegovu predanost prepoznali su i van granica Međimurja – i ove je godine pozvan na poznati Festival kajkavskih popevki u Krapini na inicijativu Tonija Eterovića.
Festival je početkom rujna, a on je prvi put nastupio prošle godine na jubilarnom 60. izdanju, kad je na poziv odradio duet s Lucijom Jelušić “Ve na žice deni roke”. Tamo je pozornicu dijelio s Matijom Cvekom, Martinom Kosovca, Tajči, Kvartetom Gubec…
Nakon nastupa, govori nam Dominik, osim odlične atmosfere među izvođačima, dočekala ga je i poruka profesora Pogrmilovića koja je itekako ostavila traga na njemu: “Čestitam na nastupu, ponajbolja interpretacija u Krapini”.
“Ako takvi ljudi to osjete, onda znaš da je bilo dobro. Također, kad mi netko nakon nastupa dođe i prvo kaže “Fala ti”, a tek onda “Bilo je lijepo”, to mi puno znači”, iskreno će Dominik, a posebno ga gane kad makar i jedna osoba pusti suzu.
Puno emocije i pokoja suza
Govori nam da je veliki empat i da ga emocije ponesu u neki drugi svijet.
“Ne mora pjevanje biti ne znam kakve visine i kakva izvođenja, moraš dati ono kaj imaš unutra. Puno put sam se rasplakal na pozornicama, jednostavno me emocija preuzme”, priča nam Dominik.
Spomenuo nam je i jednu anegdotu kad mu je, nakon jednog njegovog nastupa prišla gospođa i rekla: “Ja ne znam da l’ budem više hodala na tvoje koncert jer se navek rasplačeš i onda se ja rasplačem”.
U najavi i solistički koncert!
Ovaj svestrani mladić ima poprilično popunjen raspored i ispunjen dan – osim što radi redovni posao kao radijski voditelj, uz to predaje solo pjevanje, aktivan je plesač i voditelj pjevanja u kvalitetnoj KUU Seljačka sloga Nedelišće. Posebno je zahvalan na toploj dobrodošlici kojom su ga primili u svoje okrilje, a najviše mu se sviđa njihova predanost i temeljit rad.
Tako nam je usput i spomenuo da iz kuće nekad krene već u 5 ujutro, vrati se u 10 navečer, a kalendar mu je popunjen do rujna. Baš tamo krajem devetog mjeseca, točnije 20. rujna, smjestio je i svoj solistički koncert nakon puno godina u Kazališnoj i koncertnoj dvorani Lendava.
Iako ne može još puno govoriti o imenima koja će uveličati njegov koncert, spomenuo je gošće, dive s estrade s kojima će glazbom proputovati Mediteran. Naravno, doći će i njegovi folkloraši s kojima će otplesati koji splet pjesama.
Osim što svojim interpretacijama, podučavanjima i plesom širi glas o međimurskoj popevki, odnedavno čini to i preko društvenih mreža. Na Instagramu je otvorio profil pod nazivom “Škrinja baštine” na kojem objedinjuje običaje, nošnje, priče svakodnevnih ljudi o tradiciji u obliku kratkih videa.
“Osobito želim naglasiti značaj djelovanja Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, na čelu s predsjednikom Dejanom Buvačem. Taj sustavan, predan i odgovoran rad, predstavlja snažan temelj očuvanja i razvoja kulturne baštine našeg kraja. Takav pristup vrijedan je primjer nama mladima, koji kroz vlastiti angažman nastojimo aktivno doprinositi promicanju kulture. Potiču nas da i sami budemo maksimalno angažirani, da njegujemo ono što smo naslijedili i da u suštini svega, zajedno gradimo bogatiji, povezaniji i kulturno osvješteniji život naše zajednice – a opet, da sve to ostane i za generacije nakon nas”, zaključuje Dominik.
