Donosimo priču o meteorologiji, radu prognostičara i važnosti vremenskih prognoza za svakodnevni život i poljoprivredu.
Svi koji redovito nedjeljom prije ili nakon ručka za malim ekranima gledaju legendarnu emisiju „Plodovi zemlje“ imali su prilike u rubrici „Agrometeorološka prognoza“ primijetiti mladu meteorologinju Jasminu Dobranić. Jasmina (27) je Međimurka! Rodom je iz Žiškovca, a trenutno zbog posla u Državnom hidrometeorološkom zavodu boravi u Zagrebu u kojem je i završila studij geofizike pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. S njom smo razgovarali povodom Svjetskoga dana meteorologije koji se obilježava 23. ožujka. Doznajemo tako da ju je međimurski naglasak gotovo koštao angažmana u emisiji, ali i kako joj je iskustvo članstva u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Žiškovec utjecalo na znanstveni put.
– Ubrzo nakon diplome zaposlila sam se u Odjelu za agrometeorološke informacije DHMZ-a. Oduvijek sam voljela boraviti u prirodi i promatrati procese koji se u njoj odvijaju, a posebno su me oduševljavali nebo i oblaci. Često sam se starijim bratom pratila vremenske prognoze te na radaru pratila nevrijeme koje se približavalo našem mjestu.
U školi mi je tome najsrodniji predmet bila Geografija, što je dodatno potaknulo moj interes. Tek sam pri odabiru fakulteta shvatila da postoji smjer geofizike i da je to zapravo ono što me oduvijek zanimalo. Na diplomskom studiju trebala sam odlučiti između smjera Seizmologije i fizike čvrste Zemlje te Meteorologije i fizičke oceanografije. Iako su oba smjera bila vrlo zanimljiva, odlučila sam se za Meteorologiju i fizičku oceanografiju zbog mog primarnog interesa za dinamikom oblaka, objašnjava meteorologinja iz Žiškovca, koja dodaje da je posao agrometeorologa vrlo dinamičan, baš kao i vrijeme.
– Postoje redoviti operativni zadaci poput izrade prognoza, agrometeorološkog biltena s preporukama za poljoprivrednike za meteo.hr, mrežnu stranicu DHMZ-a ili snimanja priloga za emisiju „Plodovi zemlje“. Tek sam nedavno počela sa snimanjima, stoga mi je to još uvijek novo i svakodnevno učim. Za izradu srednjoročne prognoze, za primjerice desetak dana unaprijed, potrebno je pregledati velik broj prognostičkih materijala, što zahtijeva pripremu nekoliko sati, ali i dobro pripremiti te uvježbati tekst koji se govori pred kamerom – ističe naša sugovornica. Dodaje da se osim operativno bavi i istraživanjima, njezino je područje interesa požarna meteorologija.
Od sela do sela
– Još od diplomskog rada zanimaju me analize vremenskih prilika i uzoraka koji utječu na izbijanje i širenje šumskih požara koji su zbog klimatskih promjena sve češći i razorniji te je nužno razviti preventivne mjere kako bismo smanjili štetu. Agrometeorologija je dio meteorologije koji se fokusira na vremenske uvjete koji izravno utječu na poljoprivredne kulture i proizvodnju hrane. Osim „klasičnih“ prognoza, posebnu pažnju posvećujemo uvjetima važnim za poljoprivrednike, poput pojava mraza, vremenskih uvjeta koji pogoduju razvoju bolesti ili mogućih sušnih razdoblja i drugih (ne)povoljnih čimbenika. Na taj način naši savjeti pomažu poljoprivrednicima da bolje planiraju i zaštite svoje usjeve, naglašava Jasmina, uz napomenu da su danas vremenske prognoze znatno pouzdanije nego prije zahvaljujući razvoju tehnologije koji je ubrzao izračune numeričkih prognostičkih modela, dostupnost satelitskih podataka i podataka s meteoroloških postaja.
– Prognostičari imaju na raspolaganju mnogo prognostičkih materijala, uključujući tzv. ansamble prognoza, što im omogućava da bolje procijene vjerojatnost i pouzdanost vremenskih pojava. I dalje je prognoza oborine velik izazov u prognoziranju. Svima nam je poznato da na jednom kraju Međimurja može padati kiša, a dok na drugom sije Sunce, a ponekad se razlike primijete i od sela do sela.
Klimatske promjene dovele su do učestalije pojave ekstremnih vremenskih događaja, što predviđanje čini izazovnijim. Ipak, zahvaljujući modernim metodama i bogatijim izvorima podataka, prognoze su i dalje znatno pouzdanije nego prije, važno je napomenuti da prognoze predstavljaju vjerojatnost ostvarenja, a ne točan ishod. Vjerujem da većina javnosti najčešće upoznaje rad meteorologa uz prognoze u medijima. Iza svake objavljene prognoze stoje sati uloženog znanja prognostičara, analiza prognostičkih materijala te analiza i konzultacija s iskusnijim kolegama. Ipak, važno je spomenuti da je meteorologija timski rad. Osim prognostičara, meteorolozi rade i na drugim područjima, poput klimatologije, biometeorologije, kvalitete zraka te održavanja i razvoja računalnih modela koji su osnova za preciznije prognoze. Rad meteorologa često je složen i zahtjevan te nosi veliku odgovornost prema krajnjem korisniku. U mom slučaju to su poljoprivrednici za koje vremenski uvjeti uvelike utječu na cijelo poslovanje, ponekad i na opstanak – kaže rođena Žiškovčanka.
U rodnom kraju
Svaki slobodan trenutak nastoji provesti u rodnom Međimurju s obitelji, roditeljima Draženkom i Tihomirom, bratom Mišelom i šogoricom Majom, malim nećakom Matejom, djedom i ujakom koji su joj velika podrška i oslonac.
– Kada se ne družim s njima ili dragim prijateljima, volim prošetati šumom i poljom sa psom jer naš kraj mi daje posebnu energiju i inspiraciju. Dugogodišnja sam članica DVD-a Žiškovec, a taj angažman, uz moj interes za meteorologiju i poticaj kolegice dr. sc. Ivane Čavline Tomašević, potaknuo me na istraživanja utjecaja vremena na šumske požare.
Emisiju „Plodovi zemlje“ u našoj je kući uvijek bilo uobičajeno pratiti prije ručka, a danas se u obitelji posebno iščekuje agrometeorološka prognoza. Međimurski naglasak gotovo me spriječio u snimanju priloga za emisiju, a ta crtica će mi uvijek ostati draga jer volim istaknuti da sam Međimurka, za kraj zaključuje Jasmina, koja kolegama i svima koje zanima meteorologija čestita dan posvećen ovoj fascinantnoj znanosti.
