Maja Sabol, Čakovčanka zaposlena u Bruxellesu, govori o svom putu od studija do posla u EU-u
Čakovčanka Maja Sabol (29) približno je dvije godine zaposlena u Economic Governance and EMU Scrutiny Unit (EGOV) Europskog parlamenta u Briselu.
Maja je dio stručnog tima koji analizira ekonomske politike, izrađuje informativne i analitičke dokumente te pomaže zastupnicima u razumijevanju kompleksnih financijskih i regulatornih mehanizama Europske unije.
Njezin rad obuhvaća pripremu izvješća i brifinga, praćenje provedbe zakonskih propisa, kao i suradnju s drugim odjelima Europskog parlamenta i nacionalnim parlamentima država članica. A kako je tamo završila?
Od prakse do stalnog angažmana
– Zadnje godine studija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu bila sam na Schumanovoj praksi u Odboru Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) pet mjeseci. Tijekom prakse surađivala sam s odjelom koji se tada zvao Economic Governance Support Unit. Održala sam stečene kontakte i kad se otvorilo jedno radno mjesto, kolege su me potaknuli da se prijavim. Bilo je više kandidata, prošla sam dva intervjua i dobila posao – kaže Maja.
Nakon prakse u Parlamentu, karijeru je nastavila u Europskoj središnjoj banci (ECB), za što je dobila stipendiju, a zatim je bila dvije i pol godine zaposlena u Hrvatskoj narodnoj banci – najprije na financijskoj stabilnosti, a potom u području monetarne politike za vrijeme uvođenje eura.
– Trenutačno imam privremeni ugovor do 2027. godine. Zadovoljna sam okruženjem i slobodom u radu. Radimo na istraživačkim i analitičkim materijalima, bez stranačke pripadnosti. Kako ECON Odbor prima predstavnike institucija na saslušanja, mi pripremamo analize koje dostavljamo zastupnicima – politički neutralne i utemeljene na činjenicama.
Najviše sam angažirana na području monetarne politike, posebno kada predsjednica ECB-a dolazi na „Monetarni dijalog”, koji se održava četiri puta godišnje. Pripremamo interne brifinge za zastupnike i vanjske stručne analize preko Monetary Expert Panela, koji čine top ekonomisti i akademici iz Europe. Teme koje su dio Monetarnog dijaloga biraju koordinatori odbora iz svih političkih grupa – objašnjava ekonomistica.
Slično rade i u području Bankovne unije i fiskalne politike, pri čemu surađuju i s nacionalnim parlamentima, posebno onima iz zemalja koje predsjedaju Vijećem EU-a.
Rizici i prognoze
– Odluka o osnivanju odjela u kojem radim povezana je s financijskom krizom iz 2008. i stvaranjem Pakta o stabilnosti i rastu, točnije fiskalnog pakta 2012. godine i kasnije bankovne unije 2014. Danas su banke kapitalno jače i stabilnije, no rizici postoje kod nebankovnih financijskih posrednika, posebno kod fondova i ulaganja u nekretnine – navodi naša sugovornica.
Pitali smo je i o današnjim cijenama nekretnina, to jest hoće li one rasti, padati, stabilizirati se…
– Ne očekujem pad kao 2008. Imamo svoje anomalije, primjerice, kod nas se nekretnine više financiraju gotovinom u odnosu na druge europske zemlje, a uveden je i porez. Stabilizacija cijena dugoročno ovisi o stambenoj politici, koja bi trebala biti strateški prioritet – smatra Maja.
Ističe i da bi Trumpove carine mogle dodatno usporiti rast gospodarstva EU- a, kao i da recesija ovisi o velikim „igračima” poput Njemačke.
Poseban svijet
Kako pak je Čakovčanka sama doživjela Belgiju i kako Belgijanci percipiraju strance?
– Najveći izazov po dolasku predstavljale su mi vremenske i kulturne razlike, kao i visoki troškovi života. Prednosti Brisela čine raznolikost kultura te otvorenost ljudi. Belgijanci očekuju asimilaciju, ali se multikulturalnost vidi na svakom koraku.
Super je što možeš probati hranu iz cijelog svijeta i upoznati ljude iz različitih kultura. No, važno je ostati povezan i s onima izvan „EU bubblea” (zatvorenog mjehurića u kojem djeluju europske institucije, op. a.) – to je poseban svijet pa se trudimo družiti i izvan njega da zadržimo širu perspektivu – naglašava naša sugovornica.
Dodaje da se s ostalim Međimurcima u „glavnom gradu Europe” viđa kad stignu uskladiti rasporede, dok kući nastoji dolaziti barem svaka dva mjeseca.
– Mnogi ne znaju da postoje mogućnosti za praksu u europskim institucijama. To može biti vrijedno iskustvo i prilika koja otvara vrata u europsku karijeru – za kraj poručuje mladima.
*Preuzeto iz Lista Međimurje, broj 3669.
