Ivana Žganec iz Čakovca učiteljica je i trenerica škole nogometa Žibeki. Uz to igra za ženski klub Žibekice, a sve je počelo iz roditeljske podrške – s tribine je sišla na teren
Kad govorimo o sportu, često zaboravimo one tihe pokretače – roditelje. No Ivana Žganec iz Čakovca nije ostala samo na navijanju s tribina.
Umjesto da gleda kako njezin sin trenira, odlučila je i sama obući kopačke. Danas je, ne samo trenerica Škole nogometa Žibeki iz Savske Vesi, već i aktivna igračica ženskog nogometnog kluba Žibekice.
Od navijačice do trenerice
– „Kao i mnoge mame, vozila sam sina na treninge. Gledala sam, navijala, bodrila. A onda sam si pomislila – zašto samo gledati? Zašto i mi mame ne bismo trenirale? I u tome su me mnoge mame podržale te smo zamisao pretočile u konkretnu ideju .“ prisjeća se Ivana početaka.
I tako je sve krenulo – iz čiste roditeljske podrške, stasao je ozbiljan sportski angažman. Ženski nogometni klub Žibekice osnovan je prije dvije godine, a od tada do danas već bilježe lijepe rezultate i sve više članica.
Iskustvo iz sporta pretočila u nogomet
Prije nego što se posvetila nogometu, Ivana je igrala odbojku. Sportski duh oduvijek je bio dio njezina identiteta.
– „Sport me prati cijeli život. Volim kretanje, volim timski duh, volim izazove,“ ističe.
Trenerica Ivana svakodnevno trenira djecu različitih uzrasta, ali i brine o razvoju kluba i kvaliteti rada.
– „Od prošle godine preuzela sam trenersku ulogu u kategoriji U8. Veliki izazov, ali i veliko zadovoljstvo. Svi smo se super uklopili, imamo odličnu atmosferu i dobre rezultate,“ ponosno govori.
Učiteljica, trenerica, mama i igračica
Ivana već 17 godina radi kao učiteljica, pa zna kako pristupiti mladima. To joj je dodatna prednost u trenerskoj ulozi.
Osim toga, i sama igra za Žibekice, ženski amaterski nogometni klub koji okuplja mame i žene iz Međimurja željne rekreacije i sportskog druženja.
– „Bitno mi je da se i mi mame krećemo, a ne samo da gledamo sa strane. Nogomet nam je postao više od hobija – on nas povezuje, motivira i veseli,“ kaže.
Zanimljiv je i obiteljski moment – sin Roko Žganec također igra u klubu, pa se nerijetko dogodi simpatična situacija.
– „Ponekad me zove ‘mama’, ponekad ‘trenerice’ – ovisno o tome u kojoj smo ulozi,“ sa smiješkom priznaje Ivana.
Žibeki – mala škola velikog srca
Škola nogometa Žibeki danas okuplja velik broj djece, a klub se razvija iz mjeseca u mjesec. Iako postoji tek dvije godine, rezultati i uspjesi nisu izostali.
– „Imamo djecu koja dolaze s veseljem, imamo podršku roditelja i zajednice, a najvažnije je da svi uživamo u nogometu. To je ono što nas pokreće,“ kaže Ivana.
Njezina uloga trenera daleko nadilazi samo sportski dio – ona gradi zajedništvo, motivira djecu i odrasle, te pokazuje da su mame više od podrške s tribina – one mogu biti liderice na terenu.
Snaga žene u sportu
Ivana je pravi primjer kako se uz volju, entuzijazam i ljubav prema sportu mogu pomaknuti granice i stvoriti pozitivna priča. Spoj učiteljskog iskustva, sportskog duha i majčinske energije daje odlične rezultate.
– „Kad vidim napredak kod djece, kad osjetim zajedništvo na terenu i kad nas sve to veseli – znam da sam na pravom putu,“ zaključuje.
U vremenu kad se sport često veže uz profesionalizam i velike ambicije, priča Ivane Žganec podsjetnik je da je prava vrijednost sporta u zajedništvu, kretanju, igri i radosti – bez obzira na dob, spol ili početnu motivaciju.
