O zaradi poljoprivrednika i isplativosti proizvodnje na nedavnom okruglom stolu u Zagrebu, održanom u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore, raspravljao je i poznati međimurski proizvođač mlijeka, ujedno i predsjednik Odbora za mljekarstvo Komore 47-godišnji Igor Rešetar iz Kuršanca
Kako za naš tjednik kaže Rešetar, nastojalo se utvrditi tko najviše zarađuje u lancu od polja do stola te istražiti moguće načine za snažnije poticanje kratkih lanaca opskrbe, povećanje proizvodnje i podizanje konkurentnosti, posljedica čega bi bilo snižavanje cijena hrane za potrošače.
– Razlike u otkupnoj cijeni mlijeka i cijeni na policama trgovina su ogromne, dosežu i 90 – 100 posto. Otkupna cijena mlijeka s uključenim PDV-om kreće se između 48 i 53 centa, a u trgovinama se nerijetko prodaje po 90 centi do jedan euro. Dosta se poljoprivrednih proizvoda distribuira uz pomoć logističkih centara, što na kraju formira velik dio konačne cijene. Mlijeko je najjeftiniji proizvod po kilogramu u trgovinama, u čemu nema logike i potpuno je destimulirajuće za proizvođače mlijeka – naglašava.
Proteklih je dana obznanjeno da nakon 90 godina rada svoja vrata zatvara poznata mljekara Bohnec iz Ludbrega što samo potvrđuje tešku situaciju u kojoj se hrvatski mljekarski sektor nalazi.
Broj krava opada
– Obitelj Bohnec imala je kooperante i u Međimurju, no broj proizvođača na području na kojem su otkupljivali mlijeko smanjio se za 90 posto. U kombinaciji s transportom i drugim troškovima to takva mljekara na kraju nije mogla podnijeti. Nisu bili dovoljno veliki da kupuju veće količine na burzama i budu konkurentni – smatra Rešetar napominjući ujedno da se broj krava na području Međimurja smanjio s nešto više od 3.000 u 2019. godini na 1.562, što je podatak za siječanj 2025., odnosno gotovo se prepolovio!
Mljekarstvo u Hrvatskoj svedeno je na samo 2.500 proizvođača. Lani je, primjerice, proizvodnju napustilo njih dvjestotinjak, dok je godišnja proizvodnja nešto manja od 440 milijuna litara. Dok je prosjek rasta otkupne cijene mlijeka u Europskoj uniji na razini od 17 posto, u Hrvatskoj je samo dva posto.
Brojke pak pokazuju da uvoznici i veći proizvođači više profitiraju rastom cijena nego trgovački lanci. Vindiji je, primjerice, dobit u 2023. godini porasla s oko 2,5 milijuna na 20,7 milijuna eura, odnosno osamstotinjak posto.
Hrvatska proizvodi manje od 50 posto od vlastitih potreba za mlijekom: ako nestane domaća proizvodnja, cijene će još više rasti zbog uvoznog lobija. Rast dobiti ide na štetu otkupne cijene, zaključuje naš sugovornik.
*Preuzeto iz lista Međimurje br. 3643
