Veleposlanstvo SAD-a odabralo je Tenu Žganec iz Čakovca za prestižni program u kojem je dosad sudjelovalo 500 svjetskih lidera
Tena Žganec, mlada stručnjakinja iz Čakovca, sudjelovala je nedavno u prestižnom programu International Visitors Leadership Program (IVLP) u Sjedinjenim Američkim Državama kao predstavnica Hrvatske. Njezino sudjelovanje omogućeno je zahvaljujući preporuci Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, čime je prošla strogi selekcijski proces i dobila priliku pridružiti se svjetskim liderima u raznim stručnim područjima.
Tena ima 31 godinu i fonetičarka je po struci. Fonetika je temeljna znanost o govoru i bavi se proučavanjem svih aspekata govora, od neurološkog, biološkog i akustičkog do estetskog i retoričkog. U praksi fonetičari najčešće rade kao govorni treneri na televiziji, kazalištu ili privatnim školama govorništva, također rade i u raznim centrima za rehabilitaciju slušanja i govora ili pak u radnim skupinama koje rade na razvoju strojnog jezika i govora.
Pohađala je opću gimnaziju u Varaždinu, a potom je obrazovanje nastavila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tena je do studija živjela u Čakovcu, a nakon toga je preselila u Zagreb gdje živi posljednjih 12 godina. Cijela obitelj joj je u Međimurju i dolazi doma koliko može, naročito jer ima malog nećaka Luku kojeg obožava.
Što je IVLP?
IVLP je međunarodni program koji organizira i financira U.S. Department of State, a namijenjen je trenutnim i budućim liderima. Sudjelovanje u programu moguće je isključivo uz nominaciju lokalnih veleposlanstava SAD-a, nakon koje slijedi rigorozan proces odabira. Dosad je više od 500 svjetskih lidera, uključujući predsjednike, premijere i ministre, sudjelovalo u ovom programu. Hrvatska također ima svoje predstavnike među alumnijima IVLP-a, uključujući i dvojicu članova aktualne izvršne vlasti.
Bogato radno iskustvo Tene Žganec zapravo je najbolji dokaz kako i zašto je upravo ona odabrana za prestižni program. “Radim kao voditeljica projekata u Inovacijskom centru Nikola Tesla, koji je osnovao Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) s ciljem rada na transferu tehnologije i promociji znanstvenog poduzetništva.
Primarno radim na programu koji se zove Nuqleus, a glavna mu je ideja razvoj hrvatskog deep-tech ekosustava. To znači da nastojimo unaprijediti svijest o tome da znanost treba služiti stvarnim potrebama društva i tržišta te nastojimo razviti platformu kroz koju znanstvenici mogu komercijalizirati svoja istraživanja i ideje. Najviše smo usmjereni na startupove čiji su temelj znanstvena istraživanja, a dolaze s različitih sastavnica Zagrebačkog i ostalih sveučilišta. Kroz razne programe i aktivnosti pružamo im sustavne smjernice kako da od ideje dođu do faze kada su spremni za investicije”, objasnila nam je Tena te se nadovezala: “Prije ICENT-a sam radila u Hrvatskom uredu za kreativnosti inovacije (HUKI) i kao zaposlenica HUKI-ja sam bila nominirana za IVLP. U HUKI-ju sam se puno bavila neformalnim obrazovanjem mladih i razvojem programa koji unaprjeđuju vještine često nedovoljno zastupljene u formalnom obrazovnom sustavu (poput poduzetničkih vještina, STEAM vještina, komunikacijskih te vještina javnog nastupa). Tu sam puno surađivala s UNICEF-om, ali i Veleposlanstvom SAD-a u Hrvatskoj koje me predložilo za sudjelovanje na IVLP-u”.
Poštovanje prema kolegama Tena Žganec ne krije: “U svojoj radnoj okolini okružena sam vrlo poticajnim ljudima – tako je kolega iz HUKI-ja, Andrej Hanzir, prije nekoliko godina također bio jedini Hrvat na IVLP-u, a kolega Matija Srbić iz ICENT-a nedavno se vratio iz Pennsylvanije i tamošnje sjajne mentore odmah je doveo u Hrvatsku da pomažu u razvoju naših startupova.”
IVLP iskustvo Tene Žganec
Na programu pod nazivom Education in the Digital Age II, a na kojem je sudjelovala Tena Žganec, sudjelovalo je 22 sudionika iz 21 zemlje svijeta, među kojima je Tena bila jedina Hrvatica i jedna od samo četvero Europljana. Program, koji je trajao ukupno 20 dana, obuhvatio je posjete četirima saveznim državama.
Počeo je u Washingtonu, zatim se nastavio u Kaliforniji (Sacramento i San Francisco), nakon čega su se sudionici podijelili u manje skupine po raznim državama srednjeg i južnog dijela SAD-a. Tena je svoj program završila u Floridi, a prije toga boravila je i u Little Rocku, u Arkansasu.
Tijekom programa sudionici su imali priliku učiti o novim tehnološkim trendovima u obrazovanju na svim razinama, od osnovnoškolskog do visokog obrazovanja. Posjetili su razne vladine institucije, javne i privatne škole te predstavnike privatnog sektora, gdje su im predstavljeni primjeri dobre prakse. Posebna je pažnja posvećena suradnji donositelja odluka, privatnog sektora i obrazovnih institucija u poticanju tehnoloških inovacija.
Razlika SAD-Hrvatska
Upitali smo Tenu koja je razlika između obrazovnog sustava u SAD-u i našeg. “Jedna od odmah vidljivih razlika između našeg i njihovog obrazovanja jest njihova usmjerenost na projektnu nastavu te je najčešće u jednom projektu integrirano više predmeta. Tako uče bolje povezivati i temeljitije zaključivati. Osim toga, u njihovom se obrazovanju može prepoznati tipični američki individualizam gdje učenici imaju više slobode sami odlučiti o smjeru u kojem se žele razvijati. Naravno, to ima i negativnih strana, no u sklopu IVLP-a smo posjetili najbolje primjere njihovog obrazovanja.
Tako smo bili u školi Thomas Jefferson High School for Science and Technology u Virginiji gdje učenici slušaju predmete poput biokemije, neuroznanosti, održivog razvoja, umjetne inteligencije i sličnog. Dakle, vrlo su up to date s programima i potrebama tržišta. To je škola iz prirodno-tehničkog područja, dok je primjerice škola Rio Americano u Sacramentu primarno posvećena humanističkim i društvenim znanostima te učenici slušaju predmete poput razvoja (strojnog) jezika, debatiraju o federalizmu, imigraciji i vanjskoj politici SAD-a.
Kad smo mi bili u posjetu, na jednom su predmetu obrađivali trenutnu situaciju u Izraelu. Teme su vrlo prilagođene suvremenom kontekstu u kojem žive. I, naravno, moram spomenuti ono što svi koji su doživjeli američki obrazovni sustav spominju, a to je da tamo učenici uvijek imaju pitanja i potiče ih se da sami usmjere predavanje upravo svojim pitanjima. Kultura je kod nas (ne samo u Hrvatskoj i regiji, već bih se usudila reći i u Europi) ponešto drugačija”, oduševila nas je odgovorom Tena.
Pozitivni i negativni dojmovi iz SAD-a
O kulturi i društvu u Americi, Tena je rezimirala: “Sviđa mi se kultura vjerovanja u uspjeh u Americi, na neuspjeh se ne gleda negativno i jako podupiru načelo pokušaja i pogrešaka. Pritom su ti i spremni pomoći, svi koje smo susreli u sklopu programa bili su vrlo otvoreni podijeliti svoje iskustvo, dati svoj savjet, svoj kontakt i, najvažnije, javiti se kad ih kontaktiraš te odmah zakazati produktivni sastanak. Budući da dolazim iz Europe, u američkom principu individualizma često vidim negativne strane budući da tamo puno više ovisiš sam o sebi nego u Europi. S time je sve u redu tako dugo dok ne dolaziš iz siromašnijih uvjeta i ako ti općenito okolnosti u kojima si rođen ne idu u prilog. Po tom se pitanju njihova kultura čini nepravednom.”
Novi lideri u Međimurju
IVLP nije samo stručni program, već i platforma za globalno umrežavanje. Sudionici iz različitih dijelova svijeta imaju priliku razmijeniti iskustva i učiti jedni od drugih, što doprinosi razvoju njihovih karijera i lokalnih zajednica. Tena Žganec istaknula je kako je ovo iskustvo neprocjenjivo ne samo za njezin profesionalni razvoj nego i za jačanje veza između Hrvatske i SAD-a.
No je li mala sredina poput Međimurja spremna za lidere novog doba? “Mislim da je Međimurje idealna sredina za lidere novog doba upravo zato što je mala i dosta jednoliko razvijena, ima izvrsne škole, solidno razvijen privatni sektor i, naravno, vrijedne, odgovorne ljude koji sami preuzimaju inicijativu, a ne čekaju da se stvari dogode same od sebe. Što nam nedostaje? Samopouzdanja. Potom, samopromocije. I za kraj, rekla bih, međusobnog poticanja, podržavanja i ohrabrivanja (iliti, međimurski jal nam ne ide baš na ruku)”, odlučno je odgovorila.
Znači li to da ćemo ju uskoro vidjeti u ulozi lidera u lokalnoj zajednici? “Naravno da bih se voljela čim više uključiti u razvoj Međimurja, trenutno to radim južno od Drave, a u budućnosti – tko zna”, zaključila je Tena Žganec iz Čakovca, liderica novog dob
