U 2022. godini pomoć vezano uz mentalno zdravlje zatražio je 765 osoba, 28% više nego lani
Iako se tjelesnom zdravlju pridaje više pažnje nego mentalnom, i
mentalno i tjelesno zdravlje jednako su važni u postizanju i
vođenju sretnog života. Naime, bez mentalnog zdravlja nema ni
tjelesnog, ali vrijedi i obrnuto. Kao najčešći čimbenik koji može
ugroziti mentalno zdravlje često se spominje svima dobro poznati
stres, na kojeg nitko nije imun. Upravo o važnosti mentalnog
zdravlja razgovarali smo s Nikolom Petričevićem, mag. psihologije
u Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i
izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo
Međimurske županije.
Što je mentalno zdravlje? Koji su pokazatelji urednog
mentalnog zdravlja djece i odraslih?
Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao stanje
potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo
kao puku odsutnost bolesti ili slabosti. Jednako tako je i
mentalno zdravlje više od same odsutnosti mentalnih bolesti ili
teškoća. Ono postoji na kompleksnom spektru, što znači da ljude
ne možemo jednostavno svrstati u jednu od dvije skupine, tj.
mentalno zdrave ili mentalno bolesne. Mentalno zdravlje svake
osobe se nalazi negdje između dva kraja – na jednoj strani je
optimalno blagostanje, a na drugoj onesposobljujuće stanje velike
patnje i emocionalne boli. Općenito se mentalno zdravlje opisuje
kao stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite
sposobnosti, može se nositi s uobičajenim životnim stresovima,
može produktivno učiti i raditi te je sposoban dati doprinos
svojoj zajednici. Mentalno zdravlje je osnovno ljudsko pravo koje
je ključno za osobni i društveni razvoj.
Koliko su mentalno i tjelesno zdravlje povezani? Pridaje
li se danas previše pažnje tjelesnom zdravlju zanemarujući pritom
mentalno?
Bez mentalnog zdravlja nema ni tjelesnog zdravlja, ali vrijedi i
obrnuto. Oni jedno drugom mogu prethoditi, mogu biti posljedice
ili rezultat interaktivnih učinaka. Na primjer, osobe koje pate
od depresije ili tjeskobe doživljavaju negativne promjene u
imunološkom funkcioniranju što povećava njihovu osjetljivost na
niz kroničnih bolesti. Također, s ciljem “samoliječenja” teškoća
mentalnog zdravlja, oni će se vjerojatnije upustiti u rizična
ponašanja kao što su zloupotreba alkohola, droga i nikotina, a to
dugoročno opet negativno utječe na tjelesno i mentalno zdravlje.
S druge strane, osobe koje pate od kroničnih tjelesnih bolesti
često svakodnevno doživljavaju fizički i psihički stres koji može
značajno utjecati na kvalitetu života i izazvati mentalne teškoće
kao što su depresija ili anksioznost. Višestruke veze između
mentalnih i tjelesnih bolesti znače i da se one često pojavljuju
zajedno. Djeca s dugotrajnim tjelesnim teškoćama dvostruko će
vjerojatnije imati emocionalne i ponašajne probleme, dok odrasli
s kroničnim tjelesnim bolestima imaju 2-3 puta veću vjerojatnost
da će razviti depresiju. Osobe s 3 ili više tjelesnih teškoća su
u 7 puta većem riziku za obolijevanje od depresije. Ako osoba
istovremeno ima i mentalne i tjelesne teškoće, za oporavak je
potrebno više vremena, što može rezultirati novim zdravstvenim
komplikacijama.
Tjelesnom zdravlju se pridaje više pažnje nego mentalnom, no to
ne znači da mu se pridaje dovoljno pažnje. Sjedilački način
života, nedovoljna fizička aktivnost i nezdrava prehrana uvelike
doprinose pojavi kroničnih tjelesnih bolesti koje su krive za oko
74% smrti u svijetu, a odnose se na karcinome, dijabetes te
kardiovaskularne i kronične respiratorne bolesti koje, naravno,
imaju negativne posljedice i na mentalno zdravlje.
Što se tiče traženja stručne pomoći, osobe se radi tjelesnih
teškoća javljaju mnogo češće i brže nakon pojave prvih simptoma,
dok su teškoće mentalnog zdravlja još uvijek praćene stigmom “Ne
želim da ljudi misle da sam lud”. Zanemarivanje znakova mentalnih
teškoća s vremenom može prerasti u ozbiljan problem kojeg je
kasnije teže riješiti.
Što može ugroziti mentalno zdravlje? Na koji način tu
može pomoći Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju
i izvanbolničko liječenje ovisnosti ZZJZ Međimurske županije? U
kojim slučajevima vam se građani najčešće obraćaju za
pomoć?
Mentalno zdravlje može ugroziti svima dobro poznati stres. To je
psihička, tjelesna i ponašajna reakcija do koje dolazi kada je
osoba suočena sa stresorom, odnosno situacijom koja je zahtjevna
za svladavanje ili na neki način predstavlja prijetnju. Stres sam
po sebi ne mora biti negativan jer u umjerenim količinama daje
motivaciju i energiju za suočavanje i prevladavanje izazova.
Problem nastaje kada je stres preintenzivan ili predugo traje, a
osoba nema dovoljne sposobnosti kako bi se njime nosila. U tom
slučaju može ostaviti negativne posljedice na mentalno i tjelesno
zdravlje. Bitno je napomenuti da su stresori specifični za svakog
pojedinca – situacija koja izaziva stres kod jedne osobe možda
uopće neće predstavljati stres drugoj osobi.
Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i
izvanbolničko liječenje ovisnosti bavi se onim dijelom mentalnog
zdravlja koje je usmjereno na prevenciju, rano otkrivanje i što
ranije učinkovito saniranje mentalnih problema. Kako bi
djelovanje bilo sveobuhvatno, Djelatnost redovito surađuje s
timovima školske medicine, školama, Centrom za socijalnu skrb i
Općinskim državnim odvjetništvom. Provode se sustavne aktivnosti
i programi s ciljem unapređenja i očuvanja mentalnog zdravlja u
općoj populaciji, osobito u dobno-specifičnim i rizičnim
skupinama. Spomenuo bih neke od programa i edukacija koje je naša
Djelatnost provela: PoMoZi Da u sklopu projekta Živjeti zdravo
čiji je cilj odgojno-obrazovnim djelatnicima pružiti skup znanja
i vještina koje olakšavaju prepoznavanje problema mentalnog
zdravlja. Posebno važan dio programa je usvajanje psihološke prve
pomoći s ciljem olakšavanja primjerenog postupanja i pružanja
potrebne podrške učenicima koji pokazuju znakove psihičkih
teškoća te ih potaknuti na traženje stručne pomoći. Trening
životnih vještina je program primarne prevencije rizičnih
ponašanja (nasilja, pušenja, konzumacije alkohola i zlouporaba
droga) koji se temelji na razvoju osobina i uvježbavanju vještina
koje su važne u odupiranju navedenim rizicima. U program su
uključeni učenici od 4. do 7. razreda osnovnih škola, a redovito
se održavaju i edukacije provoditelja programa. U ožujku ove
godine pokrenuta je i Škola nepušenja čiji će drugi ciklus
krenuti ujesen pa ovim putem pozivamo sve zainteresirane da se
jave ukoliko imaju želju prestati pušiti.
Velik dio rada naše Djelatnost usmjeren je na savjetovanje kroz
individualni rad, obiteljsko savjetovanje i psihoterapijske
postupke s ciljem tretmana osoba narušenog mentalnog zdravlja,
ali i onih koji pomoć zatraže radi težeg nošenja sa svakodnevnim
životnim stresovima.
U tretman imamo uključene osobe svih dobi, a najviše je učenika
osnovnih i srednjih škola. Teškoće u većini slučajeva primijete
roditelji, učitelji i stručni suradnici škola, no nekad i sama
djeca zatraže pomoć, preko odrasle osobe ili direktnim javljanjem
u našu Djelatnost. Građani nam se za pomoć najčešće obraćaju radi
anksioznih i depresivnih teškoća, problema u ponašanju kod kuće
i/ili u školi, zlouporabe psihoaktivnih supstanci (alkohol i
droga), teškoća koncentracije te narušenih prijateljskih i
obiteljskih odnosa.
Koliko građana je prošle godine zatražilo vašu pomoć
vezano uz mentalno zdravlje? Je li taj trend u porastu ili
padu?
U 2022. godini naše je usluge koristilo 765 osoba, od čega je 424
bilo muškog (55%), a 341 ženskog spola (45%). Što se tiče
starosti naših korisnika, većinom se radilo o djeci do 17 godina
(57%), znatno manje su se javljale osobe u dobi od 18-30 godina
(14%) te 31-64 godine (27%), dok je samo nekoliko osoba bilo
starije od 65 godina (2%). Godinu ranije pomoć je potražilo 555
osoba što govori o povećanju od oko 28%. Za usporedbu, u prvih 6
mjeseci ove godine pomoć je zatražilo već 515 osoba. Ovaj porast
se jednim dijelom može objasniti povećanjem dostupnosti usluga,
budući da je naša Djelatnost od prošle godine veća za jedan tim,
no na porast je svakako najviše utjecala pandemija COVID-19. Iako
posjećivanje stručnjaka za zaštitu mentalnog zdravlja i dalje
predstavlja stigmu u našem društvu, ohrabrujuće je vidjeti da su
ljudi sve više spremni zatražiti ovakvu vrstu pomoći.
Kako sami možemo zaštititi i unaprijediti mentalno
zdravlje?
Već smo spomenuli da će svaka osoba drukčije reagirati na stresnu
situaciju, odnosno posljedice stresa kod nekog mogu biti značajne
dok će ih netko drugi lako prebroditi. Isto tako, svaka osoba ima
vlastite metode nošenja sa stresom. Ne postoji univerzalan
odgovor kako se uspješno nositi sa stresom, no postoje različite
tehnike koje se mogu isprobati i pronaći one koje vama najbolje
odgovaraju. Bez obzira na to, svaka osoba bi trebala brinuti o
tjelesnom zdravlju – pravilna prehrana, redovita tjelesna
aktivnost (već i 30 minuta šetnje dnevno podiže raspoloženje i
poboljšava zdravlje) i dovoljno sna mnogo znače za održavanje
mentalnog zdravlja. Izbjegavajte alkohol, cigarete i droge koje
se nerijetko koriste u svrhu “samoliječenja” i lakšeg nošenja sa
stresom, no dugoročno dovode do pojave novih problema i
narušavanja mentalnog zdravlja. Izdvojite dovoljno vremena za
sebe i aktivnosti u kojima uživate. Koristite tehnike opuštanja
kojima se usporava disanje i brzina kucanja srca, snižava krvni
tlak i opuštaju mišići, odnosno kojima se izaziva tjelesno stanje
suprotno od stresne reakcije. Neke od tehnika opuštanja kojima je
to moguće postići su abdominalno disanje, progresivna mišićna
relaksacija i vizualizacija. Održavajte stalni kontakt s obitelji
i prijateljima, razgovarajte o stvarima koje vas muče te se ne
ustručavajte zatražiti pomoć. Ukoliko osjećate da je pritisak
prevelik i smatrate da se ne možete sami nositi sa životnim
izazovima, javite se stručnjacima za zaštitu mentalnog zdravlja.
Na koji način u zaštiti i unaprijeđenju mentalnog
zdravlja može pomoći obitelj i društvo?
Ponekad nam je potrebno odmaknuti se od ostalih i vrijeme
provesti sami kako bismo se oslobodili društvenog pritiska te
posvetili vlastitim mislima, osjećajima i iskustvima. No, ljudi
su po svojoj prirodi društvena bića. Društvena izoliranost i
usamljenost negativno utječu na mentalno zdravlje, a vrijedi i
obrnuto – teškoće mentalnog zdravlja mogu otežati održavanje
društvenih odnosa. U izazovnim trenucima života često tražimo
pomoć i podršku naših najbližih.
Društvena podrška odnosi se na postojanje mreže obitelji,
prijatelja i drugih osoba kojima se možemo obratiti kada nam je
to potrebno. Ovi odnosi ključni su u svakodnevnom životu,
neovisno o tome suočavamo li se s osobnom krizom, trebamo li
pomoć ili se samo želimo podružiti s ljudima kojima je stalo do
nas. Podrška može doći u više različitih oblika. Emocionalna
podrška odnosi se na pružanje ljubavi, brige i prihvaćanja, a
često dolazi u obliku zagrljaja ili empatičnog saslušanja nečijih
problema. Informacijska podrška uključuje pružanje savjeta,
smjernica i informacija koje mogu biti važne pri donošenju odluka
bitnih za svladavanje neke prepreke. Instrumentalna podrška se
odnosi na svaku vrstu fizičke pomoći, npr. ponuditi prijevoz
prijatelju čiji je auto na popravku, skuhati ručak bolesnoj
osobi, posuditi novce i sl.
Što osoba ima veću mrežu prijatelja i obitelji, veća je i šansa
da će dobiti onu vrstu podrške i pomoći koja joj je u tom
trenutku potrebna.
Mreže društvene podrške mogu pomoći osobi da se lakše nosi s
posljedicama stresa, motivirati je da postigne zacrtane ciljeve,
povećati njeno samopoštovanje, smanjiti usamljenost, poticati
zdrav način života i na taj način pomoći u zaštiti i
unaprijeđenju mentalnog zdravlja.
Vaša poruka i/ili savjet za kraj…
Mentalno i tjelesno zdravlje jednako su važni u postizanju i
vođenju sretnog života. Iako većina ljudi neće razviti psihičku
bolest, nitko nije imun na stresove koji nam mogu narušiti
mentalno zdravlje i smanjiti kvalitetu života. Zato budite blagi
prema sebi, učite i koristite zdrave načine nošenja sa stresom i
nemojte se ustručavati zatražiti pomoć svoje okoline.