Suše i poplave su utjecale na kvalitetu i količinu uroda, a niske cijene na tržištu smanjile profitabilnost. Visoki troškovi energije i inputa dodatno su opteretili proizvođače
Ova godina bila je izuzetno zahtjevna za poljoprivrednike, uključujući i uzgajivače krumpira. Ekstremne vremenske neprilike, poput suša i poplava, značajno su utjecale na kvalitetu i količinu uroda.
Dodatno, niske tržišne cijene smanjile su profitabilnost, dok su visoki troškovi energije i inputa dodatno otežali položaj proizvođača. Ove poteškoće, u kombinaciji sa sve strožim propisima o pesticidima i promjenjivim potrošačkim navikama, stvorile su složene izazove za sektor.
Agroklub u razgovoru s poljoprivrednikom Tomislavom Filipovićem iz Belice saznaje s kakvim su se problemima suočili, koliki urod očekuju te kako planiraju prevladati nadolazeće izazove.
Tomislav Filipović iz Belice je četvrta generacija poljoprivrednika u obitelji, a u ovom poslu, kako kaže, ima već 32 godine staža. Obrađuje između 65 i 70 hektara, od čega 40-ak posto otpada upravo na krumpir.
Ove su ga godine posadili na 30 hektara, koristeći sorte iz asortimana nizozemske tvrtke Agrico, uključujući Riviera, Alouette, Arizona i Paradiso. Iako im je ova kultura primarna djelatnost, uzgajaju i žitarice te uljarice.
Filipović opisuje godinu kao izuzetno tešku zbog ekstremnih vremenskih uvjeta.
“Počeli smo s toplim vremenom, no brzo je došlo do zahlađnjenja i obilnih kiša, što je bilo idealno za razvoj plamenjače – najgore bolesti za ovu kulturu,” objašnjava Filipović.
Ova promjena uvjeta uzrokovala je brojne probleme s kvalitetom, a prinosi su značajno smanjeni.
“Urod kojeg smo do sada vadili je relativno loš. Na pokusnom polju, koje vodim u suradnji s firmom Agrico već 25 godina i uz podršku Ministarstva poljoprivrede, pokazatelji su bili obećavajući, oko 50 tona po hektaru. No, kada smo ga počeli vaditi, zbog depresija koje su napravile štete, prosjek je 35 tona“, žali se.
Kiša, osobito ona iz svibnja, znatno je oštetila usjeve. Područje Belice nalazi se na prijelazu između alpskog područja i Dunavskog sliva, suočava se s velikim izazovima zbog nakupljanja vode nakon obilnih kiša, što može uzrokovati truljenje gomolja.
U Hrvatskoj je u 2024. krumpir posađen na 5.288 hektara, prema podacima APPRRR-a
“Stalno ulažemo u rješenja za poboljšanje, a nedavno smo investirali u nova skladišta s naprednim sustavom hlađenja. Također imamo i vlastitu pakirnicu što nam omogućuje da zaokružimo cijeli proizvodni proces, od sadnje i pakiranja do distribucije. Ovaj pristup naslijedio sam od svog oca, koji je prvi započeo s tom praksom“, zaključuje.
Ova godina je još jednom pokazala koliko su poljoprivrednici, osobito uzgajivači krumpira, izloženi nepredvidivim izazovima. Ekstremni vremenski uvjeti, bolesti, i pritisak tržišta snažno su utjecali na njihovu proizvodnju i profitabilnost.
Iako su se neki proizvođači uspješno prilagođavali situaciji, poput ulaganja u novu tehnologiju ili proširenje kapaciteta, jasno je da bez strateških promjena i podrške sektoru, opstanak domaće proizvodnje može biti doveden u pitanje, zaključuje Agroklub.
