Mogućnosti novih tehnologija su neslućene, kaže doktor informacijskih znanosti iz Čakovca
Krunoslav Bedi je rođeni Čakovčanin, doktor informacijskih znanosti, profesor računalstva u Graditeljskoj školi Čakovec i pjesnik iza kojeg je deset zbirki poezije. Iako je već izlagao u Parizu, Milanu, Londonu, Washingtonu i Ateni, 29. travnja prvi se put predstavio rodnom Međimurju.
Izložbu je postavio u domu kulture u Pleškovcu. No s pravom ćete se upitati: “Izložbu čega ako je pjesnik?” Jednu sasvim drugačiju izložbu, koja je silno zaintrigirala okupljene; krenimo redom.
Bedi je nedavno napisao pjesmu Daydreaming (Sanjarenje) koja još nije niti izdana. Tu je pjesmu, stih po stih, za računalom upisivao umjetnoj inteligenciji. Ona pak je njegova sanjarenja slikala, pretočivši ih u sedam fascinantnih slika.
Ovo je, naravno, silno pojednostavljen opis postupka, jer detalje ne znamo, kao ni točne alate koje je koristio. Proces je trajao, s umjetnom inteligencijom je “pregovarao”, upisujući komande i dorađujući svaki detalj dok nije dobio ono što želi – svoje sanjarenje pretočeno iz riječi i osjećaja “na platno”! Publici je, naravno, pročitana pjesma.
Potpuna kontrola
-Sanjarenje je danas, ovdje, prvi put prikazano u fizičkom obliku. Na početku svega je poezija koja je danas silno zakinuta, nitko nema vremena za nju. A u poeziji je dozvoljeno sve, ako želite zelene oblake imat ćete ih. Današnja umjetna inteligencija pak koristi set riječi iz prirodnog, a ne programskog jezika. Ako joj naložite da nacrta konja ona će reći: “U redu!” i napraviti to. I to neće biti, kako mnogi misle, neka postojeća slika. Ona samo uči iz baza informacija, ali potom sama slika sliku, na temelju onoga što se od nje traži. Ovo ne radi netko drugi, vi možete imati apsolutnu kontrolu nad strojem i programom. Ako se usavršite mogućnosti su neslućene. Možete materijalizirati ne samo riječi već i osjećaje – opisao je umjetnik još nepoznat koncept kroz razgovor s Kristinom Jančec, povjesničarkom umjetnosti.
Potom joj je rekao kako ovakav spoj s umjetnom inteligencijom ne smatra dehumanizacijom. Baš suprotno, smatra ju rehumanizacijom jer je tehnologija dostupna svima. Mnogi su već okušali popularni ChatGPT, razgovarali s umjetnom inteligencijom. No mogućnosti su daleko veće, naročito s kvantnim računalima, ističe.
Kristina Jančec potom je u dom kulture pozvala – umjetnu inteligenciju! Zatražila je od nje da postavi nekoliko pitanja Krunoslavu Bediju, opisavši o čemu je riječ.
-Kako komentirate kritike da ovakva umjetnost nema istu vrijednost poput klasične? – upitala ga je umjetna inteligencija.
Jedno novo društvo
-Tradicionalna umjetnost će ostati i nitko nema ništa protiv nje. Gledajte, ja sam profesor. Nije dobra ni samo nastava na daljinu, niti samo nastava u učionici. Naučili smo to tijekom pandemije, treba se prilagođavati; upravo to i radimo. Rješenje je uvijek negdje u sredini. Ja i na nož mogu gledati pozitivno i negativno. Dobar je i loš. Isto tako i nuklearna energija. No treba li ih ukinuti? Ne. No istaknuo bih kako prvo treba namiriti one koji stvarno crtaju i slikaju, a potom i one koji programiraju ovako nešto – odgovorio je Bedi predstavljajući svoj fascinantan poetski izraz u fizičkom obliku.
Još ga je umjetna inteligencija pitala kako održava balans između sebe i nje. Odvratio je kako on želi apsolutnu kontrolu i nadzor nad procesom.
-Neopravdano se govori da je to napravilo računalo. Ja imam kontrolu, iako zasad još ne potpunu. Ključno je poznavanje riječi i njihovog značenja. Svi se mi trebamo pripremiti za jedno novo društvo. Da se vratim u učionicu, ja moram znati je li učenikov esej generirao ChatGPT ili je to njegov rad. Tko zna, priča se da ćemo uskoro imati i prave političke platforme koje generira umjetna inteligencija! – intrigantni su bili umjetnikovi odgovori.
Kako nas vidiš?
Zaigrala se i publika, u njoj su sjedili Matija Moharić i Bojana Španiček Kanoti iz Platforme za Društveni centar Čakovec, koja ga je, u suradnji s Općinom Sveti Juraj na Bregu, i dovela u Kulturno-edukativni centar Murai u Pleškovcu.
Matija Moharić ima određeno znanje o ovim alatima te je, kad su Bedi i K. Jančec razgovarali, sam putem mobitela, uz potrebnu aplikaciju, kontaktirao umjetnu inteligenciju. Opisao joj je što se ovdje događa i zatražio da to naslika! Rečeno – učinjeno. Prilažemo sliku kako nas je to umjetna inteligencija vidjela te večeri, 29. travnja u Pleškovcu.
Budući da je u publici, u posljednjem redu, sjedio i župnik Danijel Bistrović, netko je u šali pitao može li umjetna inteligencija njemu napisati propovijed. Zasigurno može, ali…
*Preuzeto iz Lista Međimurje br. 3602
