Vrata svojeg carstva u Čakovcu otvorila nam je Dorotea Žvorc (40) magistra kemije i biologije
Iako njeno zanimanje nije hortikultura, u dvorištu obiteljske
kuće svaki grm, drvo, voćka i druga biljna vrsta ima svoje mjesto
te je sve savršeno raspoređeno i čini jednu skladnu cjelinu.
Ništa nije napamet postavljeno već je cijela okućnica rezultat
pomnog planiranja i vrijednih ruku, truda i rada Dorotee.
– Ponosna sam na sve što sam više-manje sama uredila, vrt i
okućnicu. U dizanju i premještanju težih predmeta i kamenja
pomagao je suprug, no kako sam često bila nestrpljiva i sve što
sam zamislila sam htjela što prije posložiti, jednom sam tijekom
dizanja čak ozlijedila leđa, ispričala nam je Dorotea koja radi
kao vanjska suradnica na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu,
nastavnica je kemije u Osnovnoj školi Donji Kraljevec u kojoj je
aktivna i na projektu Terra eterica te radi i u Srednjoj školi
Prelog.
Tamo sudjeluje i u radu učeničke zadruge Drava kao voditeljica
sekcije Zeleni kutak u kojem učenike uči pripremati razne meleme
i sirupe.
Rijetke žute maline
Od voćaka u njezinu vrtu kao što su jabuka, borovnice, tayberry,
josta, aronija, ribizl, kupina i druge, za oko su nam zapele žute
maline u cvatu. – Od poznanice sam dobila pet sadnica rijetke
medene maline mjesečarke koje su u dvije i pola godine prerasle
moju visinu.
Plodovi žute maline smatraju se odličnom dijetetskom namirnicom,
odlikuju se većim sadržajem šećera i manjim sadržajem organskih
kiselina što ih čini ukusnijim od plodova crvene maline. Sadrže i
manje atocijana, obojenih tvari, što omogućava ljudima s
alergijom na te tvari da je koriste u prehrani. Pogodne su i za
prehranu djece i trudnica. Cvatu dokle god pčele lete, pa smo ih
primjerice prošle godine brali sve do sredine studenog,
objašnjava Dorotea dodajući da su žute maline još uvijek
rijetkost na našem području.
Ljekovito bilje
Osim voća i povrća te ukrasnih grmova dvorište obitelji Žvorc
krase i mnoge ljekovite biljke. – Zapravo sam najprije i
nastojala posaditi biljke koje imaju ljekovita svojstva, a onda
dalje dodavala i uređivala ostalo, kazala je Dorotea kojoj kao
kemičarka, dobro prouči sastav svega što kupuje. Kad je spoznala
što se na policama prodaje i koliko proizvodi koje redovito
konzumiramo sadrže štetnih sastojaka počela je sama praviti
sirupe, sokove i čajeve. Čaj od šumske preslice,
primjerice, obnavlja kosti, a sirup od trputca odličan je
protiv kašlja. Doroteine su ruke konstantno zaposlene jer
izrađuje i meleme, tinkture, kreme, ulja i sapune koji se
utrljaju u kožu, na opekline, upalna područja i bolna mjesta.
– S time sam intenzivnije krenula prije tri i pol godine kad je
otac slomio kuk. Moji su mu preparati pomogli u oporavku. Kad smo
preselili u svoju kuću jednostavno sam morala posaditi ljekovito
bilje, ono je moj hobi i ljubav, navodi Dorotea dodajući da
zahvaljujući spomenutom njena obitelj rijetko treba pomoć iz
apoteke. Ukućani i prijatelji tepaju joj da je kao pčelica, dok
uživaju u plodovima njenog rada.
*Preuzeto iz Lista Međimurje, br.
3565