U kinima, kazalištima, muzejima i vjerskim objektima obvezne su maske i za one s COVID potvrdama.
Hrvatska, a osobito Zagreb, Dalmacija i Primorje, vrlo hrabro
ulazi sa starim mjerama u nastavak školske godine s uvjerljivo
najvećim brojem potvrđenih aktivnih zaraza i sigurno nikad više
nepotvrđenih zbog zaostataka prouzročenih ograničenim
kapacitetima testiranja. I uz nikad gori omjer samoizolacija
(samo 19.072 na 44.633 aktivno zaraženih osoba).
Protekli tjedan imali smo pandemijski rekord po broju zaraženih –
44.633 (porast od 61 posto i 150 posto u odnosu na tjedan prije),
nakon šest tjedana pada 119 je hospitalizacija više (samo jučer
54 više) nego u prošlu nedjelju, na respiratoru je 14 osoba više.
Što nije zabrinjavajuće jer smo toliko povećanje znali imati u 24
sata i teškim danima.
Međutim i ECDC, Europski centar za sprečavanje i kontrolu
bolesti, u petak upozorava da je potrebno i nekoliko tjedana da
se brojevi odraze na povećanje broja prijama u bolnice, na
intenzivne odjele i na smrtnost. Uz ogradu da su nužna dodatna
istraživanja za procjenu ozbiljnosti omikron-varijante virusa,
objavili su ohrabrujuće rezultate studija prema kojima omikron ne
izaziva tako tešku kliničku sliku kao delta, ali osobito ističu
da nedostaju istraživanja i podaci s obzirom na razlike u
procijepljenosti ukupnog stanovništva i u odnosu na dob i rizične
faktore.
Upravo je to ono što je za Hrvatsku najveća enigma s omikronom.
Jer, ne zna se je li unatoč povećanju hospitalizacija u zemljama
gdje omikron dominira to ipak razmjerno bitno manje u usporedbi s
prijašnjim varijantama zbog toga što je omikron blaži i/ili to
treba pripisati i cjepivu. Ako je cjepivo ili prirodno stečeni
imunitet tomu uzrok, omikron bi mogao kod nas izazvati veći nered
nego u visokoprocijepljenim zemljama. U Južnoj Africi, prema
nerecenziranim podacima iz pokrajine Gauteng, stopa prijama u
bolnice je niža (4,9 posto) nego s prethodnim varijantama (beta
18,9 i delta 13,7 posto) te ih je znatno manje razvilo tešku
bolest s omikronom (28,8 naspram 60 i 66,8 posto), te su
omikron-pacijenti kraće boravili u bolnici. Ali, ECDC se ograđuje
da je u Gautengu 73 posto stanovništva bilo zaraženo prije pojave
omikrona.
Premda, slični su zaključci i kanadskog izvješća. I u UK-u je
Agencija za zdravstvenu sigurnost objavila izvješće prema kojem
je 50 posto manji rizik od hospitalizacije s omikronom nego s
deltom, 65 posto manji s dvije doze, te 81 posto za cijepljene s
tri doze. Škotska studija upućuje na 10 puta veću stopu moguće
reinfekcije omikronom nego kod delte.
Od ponedjeljka postrožene mjere
Već sljedeći tjedan možda ćemo dobiti odgovor na neka pitanja.
Iako smo deveti u svijetu po smrtnosti povezane s COVID-19, mi i
s dodatnim ograničenjima imamo jedan od najliberalnijih pristupa.
Pitanje je hoće li omikron-varijanti predstavljati značajnu
prepreku, uz to što se još nismo naučili čak ni maske nositi
ispravno niti držati distancu, to što su javna okupljanja
ograničena sa 100 na 50 osoba, uz COVID potvrde na 200 (iako
incidencija zaraze govori da je i dvostruko cjepivo slaba
zaštita), s 50 na 25 u zatvorenim prostorima, ali sto uz COVID
potvrde. Ograničava se i broj gledatelja na sportskim
natjecanjima, do 20 posto tribina na zatvorenom i 40 posto na
otvorenom.
Najavljena je stroža kontrola ugostiteljskih objekata, gdje se
maske moraju nositi dok se krećemo između stolova. U kinima,
kazalištima, muzejima i vjerskim objektima obvezne su maske i za
one s COVID potvrdama. Poslodavci moraju organizirati rad od kuće
kad god je to moguće.