Nešto više od petine hrvatskih građana izjasnilo se da se ne želi cijepiti protiv covida-19 i po tome je Hrvatska među prvih nekoliko zemalja u EU-u, pokazuju rezultati Eurobarometra koje je Komisija objavila u petak
Na pitanje kada bi se cijepili ako su vlasti odobrile neko
cjepivo protiv covida-19 i ako je dostupno, 22 posto anketiranih
u Hrvatskoj odgovorilo je “nikad”. Najviše takvih odgovora
zabilježeno je na Cipru (26 posto), u Latviji (23 posto), te u
Hrvatskoj, Bugarskoj i Francuskoj po 22 posto.
Jedna petina, odnosno 20 posto anketiranih u Hrvatskoj,
odgovorilo je da bi se cijepili što je prije moguće ili da su se
već cijepili, 27 posto je reklo da će se cijepiti tijekom ove
godine, a 30 posto bi se cijepilo kasnije, javlja
N1.
Najmanje skeptičnih prema cijepljenju je u Danskoj (2 posto),
Irskoj, Švedskoj i Malti po 4 posto, i u Portugalu 5 posto.
Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku svih 27 država
članica. Više od polovice Hrvata, 55 posto, zadovoljno je
mjerama koje je Europska unija poduzela u borbi protiv pandemije
koronavirusa.
Najmanje su zadovoljni u Grčkoj (31 posto), Francuskoj (32 posto)
i Njemačkoj (33 posto). Najzadovoljniji su u Danskoj (68
posto), Litvi (67 posto) i Portugalu (66 posto). Podrška EMU
u Hrvatskoj 48 posto
Europsku monetarnu i ekonomsku uniju s jedinstvenom valutom eurom
podržava 48 posto Hrvata, 45 posto je protiv, a 7 posto je
odgovorilo da ne zna, također su rezultati Eurobarometra.
Najveću potporu euro ima u Portugalu (95 posto), Sloveniji (94
posto) i Irskoj (91 posto). Najmanju potporu euro ima u Švedskoj
(25 posto), Danskoj (32 posto), Poljskoj (34 posto), te Češkoj i
Bugarskoj po 40 posto.
Ekonomsku situaciju u svojoj zemlji “potpuno lošom” ocjenjuje 87
posto Hrvata, a potpuno dobrom 13 posto.
Nezadovoljniji od Hrvata su Grci i Portugalci, kojih je 90 posto
ocijenilo potpuno lošom ekonomsku situaciju u svojoj zemlji,
zatim Španjolci s 91 posto i Talijani s 93 posto. Najzadovoljniji
su u Luksemburgu, gdje je 86 posto anketiranih ocijenilo
ekonomsku situaciju potpuno dobrom, zatim u Švedskoj (81 posto) i
Danskoj (71 posto).
Oporavak od pandemije građani EU očekuju tek 2023. ili
kasnije
Samo 6 posto Hrvata smatra da će se hrvatsko gospodarstvo
oporaviti od posljedica pandemije ove godine, 20 posto ih misli
da će se to dogoditi sljedeće, 2022. godine, a 57 posto 2023. ili
kasnije.
U svim državama članicama najveći dio anketiranih je odgovorilo
da oporavak očekuje 2023. ili kasnije – između 44 i 82 posto.
Puno manji dio očekuje oporavak sljedeće godine, između 10 i 31
posto.
Većina Hrvata smatra europski plan za oporavak EU sljedeće
generacije, težak 750 milijardi, efikasnim odgovorom na ekonomske
posljedice koronakrize.
“Vrlo učinkovitim” i “prilično učinkovitim” taj instrument
ocjenjuje 68 posto Hrvata. Ispred Hrvatske je Malta (83 posto) a
na drugoj su strani Finska sa 42 posto, Francuska sa 45 posto i
Latvija sa 47 posto.
Nešto više od polovice Hrvata, njih 51 posto, ima povjerenja u
EU, a 44 posto nema. Najviše povjerenja imaju u Portugalu
(78 posto), Irskoj (74 posto) i Litvi (70 posto).