U Hrvatskoj prevladava britanska varijanta s udjelom većim od 90 posto, a najviše problema mogla bi stvoriti južnoafrička varijanta
Dok u Hrvatskoj brojni građani željno iščekuju prvu dozu cjepiva
protiv covida-19, na zapadu se naveliko vode rasprave o
cijepljenju trećom dozom na jesen. Razlog tome su novi sojevi
koronavirusa, poput južnoafričkog i brazilskog, protiv kojih su
postojeća cjepiva bitno manje učinkovita, piše Jutarnji.hr.
Albert Bourla, izvršni direktor američke
farmaceutske tvrtke Pfizer, prije nekoliko dana je upozorio kako
će ljudima najvjerojatnije trebati treća doza cjepiva šest do 12
mjeseci od cijepljenja, kao i ponovno cijepljenje svake godine
zbog pojave novih varijanti koronavirusa.
– Moramo vidjeti kakav će biti plan cijepljenja i kako ćemo to
često trebati. Iznimno je važno smanjiti broj ljudi koji se mogu
zaraziti – rekao je Bourla za CNBC.
Pfizer je nedavno objavio studiju po kojoj je njihovo cjepivo
Comirnaty učinkovito 91 posto protiv koronavirusa te 95 posto
protiv teških oblika covida-19 do šest mjeseci nakon druge doze.
Kompanija Moderna također je objavila da njezino cjepivo štiti u
sličnom postotku šest mjeseci. AstraZenecino cjepivo štiti u
nešto manjem postotku, no istraživanja kod starijih osoba
pokazuju snažniji odgovor zaštitnih T-stanica u odnosu na
Pfizerovo i Modernino cjepivo.
Velika Britanija već neko vrijeme radi ozbiljne planove za nabavu
novih doza cjepiva učinkovitih protiv novih sojeva kako bi se na
jesen moglo provesti docjepljivanje trećom dozom što je nedavno
potvrdio i britanski ministar zdravstva Matt
Hanckok. I David Kessler, voditelj tima
američkog predsjednika Joea Bidena za borbu protiv covida-19,
upozorio je u četvrtak mjerodavni odbor američkog Kongresa da
Amerikanci trebaju računati na docjepljivanje kako bi se obranili
od novih varijanti koronavirusa.
Na potrebu docjepljivanja našeg stanovništva osvrnuli su se i
hrvatski stručnjaci.
– Novi sojevi imaju promjene na S-proteinu koji je temelj
imunološkog odgovora vektorskih i mRNA cjepiva. Ukoliko bi
promjena bila toliko značajna da imunost koja nastaje primjenom
sadašnjih cjepiva ne bi bila zadovoljavajuća, proizvelo bi se
cjepivo koje bi kodiralo sintezu mutiranog S-proteina te bi se
trebali docijepiti za tu novu varijantu. Drugo pitanje je koliko
će trajati imunost nakon primarne vakcinacije dvjema dozama. Kad
se utvrdi da u nekom razdoblju dolazi do pada titra protutijela,
to će biti razlog za docjepljivanje, ako, naravno, do tada ne
suzbijemo pandemiju i ne bude više potrebe za cijepljenjem –
rekao je epidemiolog Branko Kolarić, član
Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade
RH.
– Mi se sada još uvijek moramo koncentrirati na nabavu dovoljnog
broja doza cjepiva, kao i kampanju za promociju cijepljenja.
Naravno da uz to moramo razmišljati o budućnosti i na vrijeme
reagirati kako ne bismo ponovo imali veći broj zaraženih na jesen
zbog nedovoljno cijepljene populacije – upozorio je Kolarić.
Slično misli i dr. Andreja Ambriović
Ristov, također članica Znanstvenog savjeta.
– U Hrvatskoj prvo moramo cijepiti stanovništvo koje se želi
cijepiti. Kako bismo postigli kolektivni imunitet za kentsku
(britansku) varijantu, bit će potrebno cijepiti 80 posto
stanovništva. To je zahtjevan zadatak. Teško mi je vjerovati da
ćemo to uspjeti do jeseni, iako to iskreno priželjkujem. No, čim
to postignemo, treba odmah krenuti u ocjenu stanja i
docjepljivanje prema potrebi – rekla je Andreja Ambriović Ristov,
predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer
Bošković (IRB).
– Smatram da je dobro pripremati se na dodatnu treću dozu cjepiva
jer još nismo sigurni koliko će trajati zaštitna imunost cjepiva
koja su u primjeni. U tu svrhu treba napraviti kliničke pokuse s
trećom dozom. Ona može biti ista ili različita od sadašnjeg
cjepiva, ovisno o varijanti koja će u nekom trenutku prevladavati
u epidemiji. Trenutačno u Hrvatskoj prevladava kentska varijanta
s udjelom preko 90 posto. Varijanta koja bi na primjer mogla
stvoriti probleme je južnoafrička varijanta od koje sadašnja
cjepiva štite u manjem postotku. Mislim da je jako važno
pripremati se za sve moguće scenarije kako bi cijepljenjem
postigli i održali kolektivni imunitet – istakla je dr. Ambriović
Ristov, javlja Jutarnji.hr.