Na pitanje hoće li i cijela veljača biti pod restrikcijama, Markotić je kazala da se situacija prati, a mjere nisu zacementirane
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr.
Fran Mihaljević” u Zagrebu, izjavila je u “Intervjuu tjedna”,
emisiji Hrvatskog
radija, da se koronavirus u proteklih godinu dana jako
raširio po cijelom svijetu. Markotić je istaknula da
pada broj oboljelih i da to puno znači i za bolesnike
jer mogu dobiti bolju skrb, ali i za zdravstvene djelatnike koji
su bili pod velikim pritiskom.
Naglasila je da je mnogo faktora koji utječu na širenje
virusa, ali i da se određene promjene događaju i u njemu. – Važni
su i naseljenost određenih područja i starost osoba koje su
izložene infekcijama. Postoje određene struke, djelatnosti,
koje su nažalost više pogođene ovim zatvaranjem. Jedan dio
njih je uspio naći alternativu da na neki način, ako ništa,
preživi, a jedan dio ne uspijeva, kaže Markotić i
dodaje “Nema ništa što nema svoju cijenu”.
– I kada uzimate lijek, on će vas u većini slučajeva
izliječiti i zaštititi. Ali može imati i
nuspojave, štetna djelovanja. Pa čak i kada znate da
određeni lijek ima veća štetna djelovanja, uzet ćete ga jer će
vam on spasiti život, a pristajete na onaj dio gdje će taj lijek
izazvati neke posljedice na vas, koje mogu biti možda i trajne,
kazala je.
Na pitanje hoće li i cijela veljača biti pod restrikcijama,
Markotić je kazala da se situacija prati, a mjere
nisu zacementirane.
– Sve ono što se bude moglo i pokušalo postepeno otpuštati, kao
što smo radili i u onom prvom valu, sigurno će se činiti i sada.
Sada imamo jedino dodatni problem jer je puno toga više. Virus se
u ovih godinu dana jako raširio po cijelom svijetu. Drugo, kako
mi njemu stvaramo prepreke, tako i on nalazi svoje nove puteve u
promjenama i genetskim. Nalazi način kako da se brže širi. To je
jedna igra između nas i virusa koja traje – izjavila je. Markotić
razumije da je vrlo teško živjeti u neizvjesnosti. Naglašava da
je “iznimno optimistično što postoji cjepivo”.
– Bilo bi šteta sada dobiti virus, biti teško bolestan, i ne daj
Bože umrijeti, a cjepivo je tu, nadomak ruke. Ako ova
dinamika isporuke cjepiva bude dovoljno brza, vidi se nekakav
kraj, koji opet ovisi, dok se ne vidi koliko će se ljudi
držati cijepljenja i koliko će to prihvatiti. S druge
strane, možemo obećati da će 1. ožujka biti
ukidanje mjera, a onda se dogode situacije koje to demantiraju i
to jednostavno ne možete ispuniti. Ne znam što je veća
muka. Oboje je muka – čekati i ne vidjeti koji će to datum biti,
kad ćeš malo prodisati i lakše živjeti. Ili imati jedno
obećanje, a doživjeti teško razočaranje – izjavila je Alemka
Markotić. Na pitanje je li kolektivni imunitet mit ili
stvarnost, Markotić kaže da nije mit, nego da je
pitanje čime i kako se to može postići. Spomenula je primjer
ospica i kazala da je i to kapljična bolest “koja se može
prenositi na sličan način kao i COVID-19”.
– Godinama i stoljećima je jako mnogo ljudi obolijevalo i
umiralo, dok nije došlo cjepivo. Kada se cjepivom postignuo
kolektivni imunitet, onda smo uspjeli zauzdati ospice. Gripa
se prenosi na sličan način, ali tu imamo situaciju da se
virus mijenja. Dakle, njegov genom je sastavljen iz više
dijelova, a takvi virusi su podložni češćim promjenama. On se
mijenja i nikad kolektivni imunitet nije postignut i neće se
postići na način da veliki broj ljudi gripu preboli.
Zato imamo cjepiva te pratimo virus i njegove promjene tako
da svaki put uspijevamo vrlo adekvatno cjepivo proizvesti. Tamo
gdje je procijepljenost velika, imamo veliku zaštitu. S COVID-om
su sada dva pitanja – koliko će ljudi biti spremni na
cijepljenje, jer smo vidjeli da pogađa sve skupine, a
najfragilniji su oni stariji s dodatnim kroničnim bolestima.
Druga je stvar, kako će njegove promjene i njegovom genomu
utjecati na cjepiva.
Mutanti virusa zabilježeni su u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu,
nekoliko u Grčkoj, 30-ak u Francuskoj i Italiji, a u Hrvatskoj za
sada još nismo potvrdili njegovo postojanje. Na njegovo širenje
utječe mobilnost ljudi – istaknula je Markotić. Zatim
je slikovito komparirala dosadašnji virus i njegov
mutant. – Ako će virus, koji je kružio cijelo ovo
vrijeme zaraziti sto ljudi, onda će mutirani zaraziti 170
ljudi. Ili, što se tiče brzine širenja, ako dosadašnji
virus “vozi” 100 kn/h, a mutirani 170 km/h, onda znači da onaj
koji “vozi” 100 kn/h prijeđe 100 kilometara na jedan sat, a ovaj
od 170 km/h prijeći će 100 km za 25-30 minuta – pojasnila
je.
Kaže da je ona u početku predviđala da bi bile potrebne tri
godine za razvoj cjepiva, ali da je to mišljenje nasreću bilo
krivo i da je mnogo razloga zašto se cjepivo uspjelo proizvesti u
jednoj godini. – U ovom trenutku dogodilo se da se cijeli
svijet znanstveni i tehnološki udružio u tome da se izniman,
veliki broj ljudi uključi u proizvodnju i razvoj. Ogromni novci
su bili dani da se razvije to cjepivo. A pojavila se i
tehnologija, koju je u suštini prva započela kreirati
Moderna, a to je taj messenger RKA. Ovo je za njih bio
idealan virus da pokažu da je ta tehnologija dobra, kvalitetna i
učinkovita i da se s njom jako brzo može doći do tog cjepiva. U
svemu tome malo nekad mrvicu morate imati sreće – dodala je.
Odgovarajući na pitanje o tome za koje bi se vrijeme u
Hrvatskoj moglo završiti cijepljenje te hoće li biti dovoljno
cjepiva, Markotić je kazala da će to ovisiti o
proizvođačima.
– Definitivno ne može biti odmah dovoljno cjepiva za cijeli
svijet, da svi postignu 70% procijepljenosti. Proizvodnja ima
svoje vrijeme. Procijepljenost ovisi i o raspoloženju ljudi
koji se trebaju cijepiti. Za sada ide jako dobro zato što se
cijepe zdravstveni djelatnici, rizične skupine koje su sve
dodatno motivirane za cijepljenje. Druga stvar je ova teška
situacija koja je bila u zimu i jesen. Ona je pomogla da ljudi
osvijeste koliko teških oblika bolesti je bilo i koliko je
smrtnih ishoda bilo te da je važno cijepiti se. Kako se budu
popuštale mjere, sigurno ćemo imati manji broj
zainteresiranih tijekom ljeta kod mlađih osoba, a prema jeseni će
ta zainteresiranost rasti. To je nešto što je uobičajeno i s tim
računamo. Hrvatska se dobro nosi s dinamikom cijepljenja. Da
imamo više cjepiva, mogli bismo se cijepiti brže. Međutim, nije u
našoj moći da dobijemo više – kazala je Alemka Markotić.