– Nismo zadovoljni, potrebno je oštrije djelovati. Ako Austrija, Njemačka i Švicarska poprilično kažnjavaju nenošenje maske ili njezino nošenje ispod nosa, ne znam zašto mi ne možemo - kaže dr. Renata Čulinović Čaić
Liječnici su jako zabrinuti razvojem epidemiološke situacije jer
svjedoče sve većem priljevu teško oboljelih od COVID-19.
Razočarani su i ljutiti jer se ne poduzimaju strože epidemiološke
mjere kako bi se širenje zaraze zauzdalo, piše Večernji list.
Zajednički apel Vladi
– Mi smo očito neželjena djeca političarima. Bez brige, prvi će
se naslikavati i dijeliti si priznanja kad se ovo smiri. Hvaliti
genijalne strategije i sl. Neće nas previše spominjati. Ja sam
svoju nagradu dobila večeras kad sam mladoj pacijentici bez
komorbiditeta koju smo uspješno skinuli s respiratora omogućila
da popriča sa svojom djecom i mužem i da nakon 11 dana teške
borbe u bolnici vidi svoju djecu i pita ih uobičajene stvari –
hvala Bogu na tehnologiji. Druga, još na respiratoru, usnama mi
priča (traheotomirana je) da ju je strah i da je ne ostavljam
samu, da budem uz nju. Ona je 26. dan na mehaničkoj ventilaciji.
Smirujem je, pričam o obitelji koja za nju pita svaki dan,
iznenadi se kad joj kažem koji je datum. Ljudi su to i želim da
me dožive kao čovjeka, a ne kao biće u skafanderu koje dođe i
ode. Mi se bojimo. Ali oni se boje još više, samoće i smrti –
riječi su dr. Gordane Živanović-Posilović,
voditeljice odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i
intenzivnu medicinu OB Ivan Pedišić u Sisku. Napisala ih je u
zatvorenoj skupini na Viberu, ali dopustila je da ih se
prenesu.
Dr. Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge
bolničkih liječnika (HUBOL), penalizirala bi osobe koje ne nose
maske.
– Srednje škole bi na dva do četiri tjedna trebale imati online
nastavu. Noćne klubove i barove svakako treba staviti pod strogi
nadzor, masovno rade ilegalno. Kafićima i restoranima trebalo bi
subvencionirati najmove terasa i sufinancirati grijače za terase
ili troškove struje, kako bi se što manje boravilo u zatvorenim
prostorima već da se može popiti kava gdje zrak cirkulira. Treba
ograničiti i rad vjerskih objekata jer to su mjesta gdje se ljudi
apsolutno ne pridržavaju mjera, ni maske ni razmaka, hrpa
infekcija krenula je s misa. To nije popularno reći u Hrvatskoj,
ali o tome treba govoriti jer virus se širi neometano. Mise bi se
mogle služiti online ili bi se, kao u petrinjskoj crkvi mogli
staviti vanjski zvučnici gdje je to moguće, istodobno možda i
pojačati vjerski program na TV-u da se to kompenzira. Postoji
cijela hrpa mjera koja ne šteti ekonomski, a napravio bi se
nekakav minilockdown odnosno pravila ponašanja – navodi dr. Šmit
neposredno nakon što je skinula “skafander” i izišla iz COVID-19
odjela sisačke bolnice kojem dalje šire kapacitete.
Već dva dana na privremenom radu u “skafanderu” u KB-u Dubrava je
i šef Liječničke komore dr. Krešimir Luetić. Uz
HUBOL, Komoru i KoHom, zajedničkim apelom od Vlade tražili su
strože mjere i čelnici Infektološkog te Epidemiološkog društva,
doc. Marija Santini i prim. Miroslav
Venus, kao i Liječnički sindikat.
Uvesti semafor za mjere
– Nismo zadovoljni, potrebno je oštrije djelovati. Ako Austrija,
Njemačka i Švicarska poprilično kažnjavaju nenošenje maske ili
njezino nošenje ispod nosa, ne znam zašto mi ne možemo. Mjere su
nedovoljne i potrebne su strože, to smo jasno rekli – kaže dr.
Renata Čulinović Čaić, predsjednica Liječničkog sindikata.
Čakovečka bolnica u kojoj radi svaki dan ima više prijema nego
otpusta, primaju sve mlađe pacijente, a kao kirurginja, operira i
COVID-pozitivne. Za bolje praćenje kontakata treba zaposliti
zdravstvene i nezdravstvene djelatnike s burze, ističe
Čulinović-Čaić, jer je opsežno testiranje jedan od osnovnih alata
za suzbijanje epidemije.
Valja donijeti i plan strogih epidemioloških mjera s tzv.
semaforom za uvođenje ili ukidanje svake mjere u idućem
razdoblju, ovisno o kretanju brojčanih pokazatelja, kako su to
donijele mnoge europske vlade.
– Prije svega, treba slušati epidemiologe, koji su ometani raznim
iznimkama Stožera i politike. Preporuke su da treba ograničiti
rad klubova i teretana ili ga potpuno zabraniti, onemogućiti
velika okupljanja. Još više treba apelirati na obitelji da smanje
obiteljska okupljanja. Rad od kuće što više stimulirati, kao i
online nastavu bar na ograničeno vrijeme, recimo na mjesec dana,
pa potom evaluirati učinke – smatra dr. Nataša Ban
Toskić, čelnica Koordinacije Hrvatske obiteljske
medicine (KoHom).