OBRATIO MU SE PISMOM

ĐIKIĆ PREMIJERU PLENKOVIĆU ‘Najteže će biti u prosincu, pripremite mjere’

- Strože mjere treba uvesti već sada upravo zato da bismo izbjegli potpuni lockdown i policijski sat - stoji u pismu

Naš ugledni znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić
sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu obratio se Andreju
Plenkoviću
pismom zbog trenutačne situacije s novim
koronavirusom.

Pismo objavljujemo u cijelosti:

– Današnja situacija u Hrvatskoj je izrazito ozbiljna, a podaci
koji su javno dostupni (broj zaraženih, hospitaliziranih, teško
bolesnih, na respiratorima i nažalost 794 umrlih) predstavljaju
alarm za stručnjake koji su i javno iznijeli svoja upozorenja:
članovi znanstvenog Savjeta Vlade RH profesori Branko
Kolarić
i Nenad Ban, predsjednik
Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić,
bivši rektor Sveučilišta u Rijeci prof. Pero Lučin, ja osobno kao
i drugi.

Svjetski stručnjaci predviđaju da će najteže vrijeme ove
pandemije biti od prosinca 2020. do ožujka 2021. godine te
da bi pod pretpostavkom dolaska cjepiva početkom 2021.
godine situacija mogla biti pod kontrolom tek krajem 2021.
godine. Stoga je neophodno pripremiti pravilne, dugoročne i
sveobuhvatne mjere u borbi protiv COVID-19 u Hrvatskoj.

Pažljivo sam slušao Vašu konferenciju za novinstvo u petak nakon
sastanka Vlade sa znanstvenim savjetom, očekujući informiran i
odlučan odgovor premijera na aktualnu situaciju. On bi se
sastojao u prezentiranju točnih podataka o širenju zaraze te
najavi strategije Vlade RH u borbi protiv COVID-19 koja treba
sadržavati precizan plan točno definiranih mjera (u grupama A, B,
C) za zaštitu zdravlja i gospodarstva. Takve mjere bi bile
predvidive i stupale na snagu s obzirom na tjedni prosjek
zaraženih (npr. veći od 2000 ili 3000 ili 5000 zaraženih) ili
umrlih osoba (npr. veći od 30 ili 50 ili 100).

Nažalost, Vlada RH još uvijek nije prezentirala takav jasan plan
i strategiju svojim građanima. Znamo da u borbi protiv COVID-19
zakašnjela reakcija može dovesti do povećanog gubitka ljudskih
života, ekonomskih gubitaka i slabljenja povjerenja građana u
sustav. Mnoge EU zemlje stoga su već izradile i prezentirale
slične planove i te mjere danas se primjenjuju i djeluju u
smanjivanju pandemije prema brojnim pokazateljima. Osobno sam
iznio i nekoliko primjera neophodnih mjera primjenjivih za
Hrvatsku tijekom nedavnog intervjua.

S druge pak strane, u Hrvatskoj se često zbunjuje javnost
plasiranjem netočnih informacija o samom virusu i mjerama, što ne
pridonosi našem uspjehu u borbi protiv virusa. Primjerice, glavni
epidemiolog Republike Hrvatske gospodin Capak tvrdi da ne vidi
korist od strogih epidemioloških mjera, dok članovi Vladinog
Znanstvenog savjeta (Primorac, Radman i Lauc) javnosti poručuju
kako postoje utemeljene indicije da je virus oslabio, da je dobro
da se virus širi u mlađoj populaciji, da nema povećanja smrtnosti
zbog COVID-19, da će virus sam nestati mutacijama, te ako želimo
samo imati minimalan broj mrtvih, trebamo pustiti pandemiju da se
slobodno širi i ubije 0.1 ili 0.2 % populacije, uglavnom starijih
i bolesnih.

Zadatak Vlade je takve netočne podatke i lažne vijesti korigirati
čak i onda kad one iziskuju nepopularne odluke i poteze, jer
danas nije vrijeme da se istina i točni podaci tretiraju kao da
su lažne vijesti, a prave lažne vijesti šutke se odobravaju.
“Plesanje politike s virusom” može se okrenuti protiv te iste
politike, i u budućnosti dovesti do ogromnih ljudskih i
ekonomskih gubitaka, i tek time izazvati socijalne nemire i
neželjene scene koje svakako trebamo izbjeći. Upravo zbog toga
ustrajno apeliram na Vas i Vladu RH da prezentirate točne podatke
i donesete potrebne mjere protiv COVID-19. Ohrabrujuće je da
većina članova Znanstvenog savjeta Vlade ukazuje da su točni
znanstvenih podaci i adekvatno stroge mjere pravilni put u
rješavanju ove krize.

Siguran sam da detaljno pratite primjere iz inozemstva, no ovdje
ističem jedan posebno poučan: izračun stručnjaka u SAD-u u
ožujku, da će do kraja godine biti 200.000 umrlih, njihovi
političari su primili s omalovažavanjem. Izgubljeno je vrijeme, u
kojemu je predsjednik SAD-a odbijao suradnju sa znanstvenim
krugovima, ignorirao njihove apele i oslanjao se na neke
“vlastite” podatke. Naknadno i prekasno uvođenje mjera
rezultiralo je strašnim posljedicama: broj umrlih u Americi je
najveći na svijetu, danas oko 240.000 a tek smo na početku
studenog! Neodgovorno, tragično i bespotrebno, to se moglo
prevenirati da se je imalo više sluha za apele znanstvenika s
kredibilitetom, umjesto “plesa sa znanstvenim oportunistima”
kojima u fokusu nije bila točnost podataka i profesionalni
kriteriji nego konformističko podilaženje politici. Srećom,
situacija u SAD-u sada se mijenja, čemu idu u prilog i pozitivne
i optimistične izjave novoizabranog predsjednika Joea
Bidena
koji prioritet daje znanosti i stručnjacima,
ističući zajedništvo i potrebu ujedinjavanja snaga u borbi protiv
ove ozbiljne pandemije.

Upravo u tom duhu suradnje i s obzirom na razumijevanje velike
odgovornosti i važnosti zajedničkog djelovanja svakog od nas, ne
želim posebno komentirati Vaše izjave na konferenciji za
novinstvo u petak koje su, u spominjanju mojega imena i mojih
nastojanja, bile izrečene s dozom omalovažavanja. Takav diskurs u
našoj komunikaciji ne podržavam niti ga želim prihvatiti. Stoga
ću te izjave pripisati Vašoj preopterećenosti, a ne namjeri da me
diskreditirate kao znanstvenika. Podsjetit ću Vas na to da od
veljače neprestano i gotovo danonoćno radim u borbi protiv
COVID-19, gdje sam postigao svjetski priznate znanstvene
rezultate, te da nastojim građanima i medijima predstaviti
recentne podatke kad god me to zatraže.

Zbog sveg izrečenog, želim Vam poslati molbu da kao predsjednik
Vlade RH svojim govorom umanjite sukobe u medijskom prostoru, te
Vam osobno pružam ruku profesionalne suradnje i pomoći u
rješavanju ove ozbiljne krize u Hrvatskoj. Ne moramo se slagati u
svim pogledima ali moramo vjerovati točnim i sveobuhvatnim
podacima na temelju kojih možemo zajednički pronaći bolja
rješenja. Važnost rješavanja ove krize daleko nadmašuje moguća
osobna neslaganja, tražeći od svakog od nas visoki
profesionalizam i maksimalnu odgovornost. Osobno ću i dalje
nastaviti s javnim radom i prezentirati meni dostupne podatke a
voljan sam, u okviru svojih profesionalnih ekspertiza, pomagati i
neovisnoj grupi stručnjaka u Hrvatskoj (think tank) iz raznih
područja (medicine, ekonomije, gospodarstva, financija,
tehnologija, socijale, prava, medijske prezentacije). Takvi
savjeti mogu Vama i Vladi biti od pomoći u pripremanju ozbiljne i
sveobuhvatne strategije jer ponavljam, ispred Hrvatske su veliki
izazovi u zdravstvenom sustavu, utjecaju na socijalno ugrožene
ljude, radnike, gospodarstvo i financijsku stabilnost cijele
države.

Zaključit ću utemeljenom izjavom predsjednika Hrvatske liječničke
komore dr. Krešimira Luetića: “Strože mjere treba uvesti već sada
upravo zato da bismo izbjegli potpuni lockdown i policijski sat.
Jer, ako se strože mjere ne uvedu odmah, sasvim će izgledno doći
do značajnog preopterećenja zdravstvenog sustava, čime potpuni
lockdown postaje neminovnost.”

Na taj način smo u proljeće u Republici Hrvatskoj uspješno
blokirali širenje pandemije. Držim da to možemo postići i danas,
ali samo ako u borbi s COVID-19 donesemo plan mjera utemeljenih
isključivo na stručnim podacima i sustavno osnažujemo odgovornost
svih građana Republike Hrvatske – stoji u pismu.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije