'Hrvatska bi trebala imati 8 regija, među kojima i Međimurje, a te regije bi trebale imati puno veće ovlasti i proračune nego danas', samo je dio priopćenja
S obzirom da se približavaju izbori za Hrvatski sabor, a već je i sada, u kontekstu funkcioniranja države u ovim posebnim okolnostima, otvoreno pitanje novog regionalnog i lokalnog ustroja Republike Hrvatske.
Vezano uz to, MDS se objavio svekolikoj javnosti priopćenjem u kojem stoji: ”Međimurski demokratski savez prezentira svoje stavove vezane uz ovu problematiku, a ujedno poziva međimursku javnost na raspravu i iznošenje mišljenja na tu temu. U svezi toga predlažemo naglasake iz Platforme MDS-a (2015.g.) nazvano MEĐIMURSKA PUTOVNICA , ona je dio našeg vizualnog identiteta iz 2018. godine, kojom smo upozorili na potrebu regionalizacije I decentralizacije RH i očuvanje Međimurske županije “,dio je priopćenja .
Kako bi izledala regionalizacija Hrvatske?
MDS se zalaže za racionalizaciju i snaženje regionalnog sustava.
Hrvatska bi trebala imati 8 regija, među kojima i Međimurje, a te
regije bi trebale imati puno veće ovlasti i proračune nego danas.
I ova sadašnja pandemija pokazala je u kojoj je mjeri regionalna
i lokalna samouprava ograničena u kontroli izvanrednih situacija
na njihovom području i ovisna o centralnoj državi.
Hrvatska je zemlja povijesnih regija, u koje spada i
Međimurje.
Regije su srednji oblik vlasti, između države i lokalnih vlasti,
koji nije glomazan i nedodirljiv poput države, niti sitan i
ograničen poput lokalnih jedinica. Županije u RH imaju status
regije.
Hrvatske regije-županije, svojim malim proračunima i ograničenim
autonomijama, ne mogu izvršavati Ustavom i Zakonom
dodijeljene im zadaće. Hrvatska je pri samom vrhu po moći
centralne države koja upravlja sa 90 % svih rashoda.
U takvom odnosu snaga ne može se govoriti o autonomiji naših
regija.
Hrvatskoj trebaju snažne i autonomne regije, čime bi se smanjila
prevelika moć centralne države I različitih lobija, od političkih
do zavičajnih, podigla se razina demokracije jačanjem
participacije građana i osigurali uvjeti za ravnomjeran brži
društveni i gospodarski razvoj Republike Hrvatske.To se može
postići samo preraspodjelom ovlasti i prihoda u korist regionalne
i lokalne samouprave.
Kakva decentralizacija Hrvatske ?
Hrvatskoj je potrebna korjenita funkcionalna i fiskalna
decentralizacija, što više ovlasti i financijskih sredstava treba
spustiti na razinu lokalne i regionalne samouprave, odnosno na
mjesto gdje se ona I zarađuju. Hrvatska je danas jedna od
najcentraliziranijih država u Europi; to pokazuju rezultati
studije švicarskog Instituta za ekonomska istraživanja, prema
kojem je Hrvatska dobila ispodprosječnih 38 bodova u indexu
decentraliziranosti i nalazi se na 20. mjestu od 26. ispitanih
država.
Kao mjera dostignutog stupnja decentralizacije koristi se podatak
o udjelu centralne državne vlasti u ukupnim izravnim rashodima
države. Tako se udio središnje države u financiranju ukupnih
izravnih rashoda države kreće od 41 % u Kanadi, 47 % u
Švicarskoj, 57 % u Njemačkoj, 71 % u Velikoj Britaniji. U
Hrvatskoj centralna država kontrolira skoro 90 % svih
rashoda.
MDS predlaže da se što žurnije krene u proces
decentralizacije sa krajnjim ciljem da većina sredstava ostvarena
na ime poreza i doprinosa ostane na području gdje je i
prikupljena.
Racionalizacija lokalne I regionalne samouprave?
Osim smanjenja broja regija-županija, trebalo bi racionalizirati
i cjelokupni sustav lokalne samouprave. Ne po broju
već funkcionalno, jer svaka općina ima važnu ulogu u demografskom
oporavku Republike Hrvatske jednakomjernom razvoju,
koji se mora odvijati na cjelokupnom teritoriju države. Sve
rashode treba podrediti potrebama građana, a ne osiguravanju
sredstava za plaće i naknade lokalnim
dužnosnicima.
Unificirati rashode za plaće i naknade u cijeloj Hrvatskoj, vezati ih uz broj stanovnika i visinu izvornih prihoda. Jedinice lokalne samouprave koje imaju do 5 000 stanovnika imale bi načelnike i ostale dužnosnike volontere, a striktno bi se morala poštovati zakonska obaveza o najvišem udjelu sredstava za plaće u izvornim prihodima proračuna. Povezane općine i gradovi do 10.000 stanovnika imale bi zajednička administrativna tijela.
Priopćenje potpisuje predsjednik MDS Željko
Pavlic.
