Svi prijavljeni kojima je poslovanje pogođeno utjecajem koronavirusa dobit će potporu. Zahtjevi se rješavaju brzo. Već je isplaćena 1,1 milijarda kuna
Isplata potpore za čuvanje zaposlenosti jedna je od najboljih i
najbržih državnih mjera za pomoć gospodarstvu, koja je u prvom
mjesecu primjene obuhvatila 560 tisuća zaposelnih. Što slijedi
dalje i o tome kako će država kontrolirati hoće li novac stići do
radnika, rVečernji list razgovarao je s Josipom Aladrovićem,
ministrom rada i mirovinskog sustava.
Što pokazuju dosad obrađeni podaci, tko su poslodavci
koji su zatražili potpore, prosjek sugerira da se radi o malim
tvrtkama sa pet do šest zaposlenih. Kakva je struktura tražitelja
naknade?
Vlada je dosad jasno pokazala da je jedan od ključnih ciljeva
očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu koje se našlo u
nezavidnom položaju uzrokovanom epidemijom
koronavirusom. Mjera “Potpore za očuvanje radnih mjesta u
djelatnostima pogođenima koronavirusom” obuhvaća isplatu naknade
poslodavcima od 3250 odnosno 4000 kuna po radniku i jedna je od
ključnih mjera koja će za ožujak biti isplaćena do 15. travnja
kao što je i planirano. Do prošlog utorka kada je istekao rok za
predaju zahtjeva za korištenje mjere za ožujak, zahtjev je
podnijelo više od 96 tisuća poslodavaca za 560 tisuća radnika, a
dosad je isplaćeno potpora u vrijednosti 1,1 milijardu kuna.
Želim poručiti svim poduzetnicima da smo osigurali dovoljno
sredstava za korištenje potpore i da će svi prijavljeni kojima je
poslovanje pogođeno utjecajem koronavirusa, potporu dobiti.
Zahtjevi se rješavaju brzo, a isplate su počele još prošli
tjedan. Iako za cjelovitu analizu treba pričekati da se posao za
ožujak potpuno završi, trenutačni podaci pokazuju da je potpora
za najviše radnika zatražena u sektoru trgovine, zatim u turizmu,
uslužnim djelatnostima i prerađivačkoj industriji. Kada govorimo
o regionalnoj disperziji, po broju radnika za koje se traži
potpora prednjače Grad Zagreb i Zagrebačka županija, zatim
Splitsko-dalmatinska županija te Primorsko-goranska i
Istarska.
Brzo ste se ekipirali, ne samo na Zavodu za
zapošljavanje nego i u drugim javnim službama. Jesu li se trebale
dogoditi izvanredne okolnosti da javne i državne institucije
olabave stegu i preorijentiraju se na online platforme?
Cijeli posao od osmišljavanja mjere do realizacije i isplate,
efikasno je obavljen jer smo pravodobno prepoznali potrebe
poslodavaca. Hrvatski zavod za zapošljavanje je u suradnji s
Ministarstvom rada i mirovinskog sustava organizirao zaprimanje
zahtjeva online preko posebne web
stranice, elektroničkom poštom te u područnim službama i
uredima prema sjedištu poslodavca. Dodatni je izazov i
zdravstveni aspekt krize u kojem je ključno voditi računa o
zdravlju korisnika, ali i zaposlenika HZZ-a. Stoga je težište
realizacije projekta bilo upravo na razvoju online aplikacije,
koju od utorka nadograđujemo da do 17. travnja bude još bolja i
funkcionalnija i, naravno, potpuno spremna za drugi krug isplate
potpora. U idućoj fazi zahtjeve će biti moguće podnositi
isključivo online, što će nam omogućiti bolju kontrolu i brzinu
obrade, a korisnicima potpore omogućiti da elektronički nadopune
zahtjeve i dostave dodatnu dokumentaciju. Ukupno na zahtjevima
radi 500 zaposlenika Zavoda, uveden je dvosmjenski rad od 7 do 21
sat, od ponedjeljka do nedjelje, uspostavljen je i pozivni centar
čije je radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati.
Velik je posao obavljen u izazovno vrijeme i doista sam
zadovoljan i zahvalan svojim kolegama s kojima zajednički radimo
na projektu i, naravno, sa svim zaposlenicima i partnerima
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bez čijeg nesebičnog zalaganja
i truda uspješnost i realizacija ovog projekta sigurno ne bi bile
moguće.
Što je s prigovorima sindikata da poslodavci
zloupotrebljavaju mjere, ne isplaćuju ili ucjenjuju
radnike?
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i HZZ surađuju sa svim
relevantnim institucijama s kojima razmjenjujemo podatke, a
eventualne manipulacije i zloporabe ćemo uz pomoć Državnog
inspektorata znati adekvatno sankcionirati. Od sindikata
očekujemo partnerski odnos i molimo ih da dostave konkretne
podatke o malverzacijama ili nepravilnostima imaju li ih, a mi
ćemo promptno reagirati.
Kakvi su planovi s plaćama u javnom sektoru, što ćete
ponuditi sindikatima? Je li u pitanju odustajanje od povišice ili
neki oblik selektivnog – možda linearnog – smanjenja plaća? Jeste
li odustali od promjene Zakona o radu, odnosno privremene
suspenzije ugovorenih prava iz radnog odnosa?
Kao što znamo, nakon zdravstvenog, imperativ je gospodarski
aspekt krize, u kojoj želimo što više sačuvati ekonomiju države
za vrijeme trajanja krize, a i pomoći joj u oporavku nakon toga.
Kao što smo mogli čuti na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća,
a i na nedavno održanom sastanku sa socijalnim partnerima, za to
postoji konsenzus. Naglasak je na očuvanju radnih mjesta i
isplati ugovorenih plaća, s čime se slažu i predstavnici
poslodavaca. Nastavljajući se na to, još je prerano govoriti u
kojem će smjeru ići razgovori s predstavnicima sindikata u javnom
i državnom sektoru, ali želim istaknuti da kakve god mjere budu,
prije donošenja i primjene bit će usuglašene sa socijalnim
partnerima.
Hoće li se povećati naknada za nezaposlene?
Svjesni smo položaja nezaposlenih, no usmjereni smo na očuvanje
radnih mjesta i razine zaposlenosti. Odlučili smo se pomoći
poslodavcima u očuvanju radnih mjesta jer je to dugoročno
logičnije. Ako poslodavci opstanu, makar i u smanjenom obujmu,
bit će im lakše vratiti poslovanje na prijašnju razinu nego da
moraju kretati od nule.
Kakvo je stanje sa zapošljavanjem, odnosno prijavama i
odjavama na mirovinsko osiguranje? Koliko je od sredine ožujka
porastao broj nezaposlenih, odnosno koliko je ljudi ostalo bez
posla?
Kada govorimo o tržištu rada, ono je možda najbolji pokazatelj
uspješnosti i pravodobnosti naše mjere za očuvanje radnih mjesta
jer su podaci, premda pokazuju određeni pad, daleko od
pesimističnih predviđanja kakva su se pojavljivala u medijskom
prostoru. Naime, od 16. ožujka do danas broj evidentiranih
nezaposlenih osoba prema evidenciji HZZ-a porastao je za 17
tisuća odnosno za 12,8 posto, što sigurno nije zanemariv broj,
ali ipak ne možemo govoriti o desecima tisuća nezaposlenih kao
što neki spominju. Možda je bolja brojka za promatranje broj
osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje jer ona
točnije pokazuje trendove. Iako je broj osiguranika od 29.
veljače do danas pao za 18,8 tisuća, ona je u uzlaznom trendu.
Naime, u trenutku kada je mjera za očuvanje radnih mjesta
proširena i na radnike zaposlene do 19. ožujka (prethodno je bilo
do 29. veljače) broj osiguranika je naglo porastao i trend koji
je do tada bio silazni se preokrenuo. To je također pokazatelj da
smo na vrijeme reagirali, proširili mjeru i obuhvatili dodatnih
pet tisuća radnika koji bi bez toga danas bili bez posla.
Ostatak intervjua pročitajte na
Večernji.hr